Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i predsjednik bh. entiteta RS, uoči sastanka sa predstavnicima stranaka "Osmorke" kazao je da će tražiti druge partnere za formiranje vlasti na nivou BiH ako ne dobiju garancije za deblokadu projekata gradnje hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, aerodroma u Trebinju i gasovoda prema Srbiji.
Dan kasnije je nakon sastanka u subotu saopćeno da je dogovoreno da će SNSD, "Osmorka" i HDZBiH formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine.
Zašto su ova tri uvjeta, odnosno projekta, koje je postavio Dodik sporna?
VEZANI TEKST - (Ne)rad Komisije za koncesije u slučaju HE Buk Bijela proslijeđen Tužilaštvu BiH
Krajem 2020. godine su 24 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i bh. entiteta RS nastalog jer je koncesija za hidroelektrane na Drini dodijeljena mimo države Bosne i Hercegovine.
Među ova 24 zastupnika su i oni koji pripadaju strankama sadašnje "Osmorke".
Ustavni sud BiH je odredio Komisiju za koncesije Bosne i Hercegovine da donese odluku što ona, u dva navrata, nije uspjela. Cijela priča sada je opet na Ustavnom sudu BiH koji još nije donio odluku o meritumu. Sud nije još odlučio ni o traženoj privremenoj mjeri zabrane izgradnje hidroelektrane Buk Bijela ni nakon što je ovakav zahtjev zastupnika dopunjen.
Pravni status ovog projekta je zasad i dalje nejasan, ali je Ustavni sud još ranije u jednom od predmeta utvrdio da je rijeka Drina državno vlasništvo i da Parlamentarna skupština BiH treba donijeti zakon o državnoj imovini.
Podsjetimo da je kamen temeljac za izgradnju Buk Bijele postavljen u maju 2021. godine. Nekoliko mjeseci prije toga, u novembru 2020. su premijer RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina". Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane i to Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije. Većinski udio vlasništva u hidroelektranama imala bi Srbija, 51 posto, a 49 posto RS. Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirat će Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a, dok je ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" oko 520 miliona eura.
VEZANI TEKST - Šta su Milanović i Dodik dogovorili oko aerodroma u Trebinju: Grade li Rusi bazu u RS-u?
Kada je u pitanju drugi uvjet SNSD-a i Dodika, izgradnja aerodroma u Trebinju, priča o tome je počela 2006. godine i još traje. Aerodromom bi kao kao sufinansijer trebala upravljati Srbija, ali postoje sumnje vojno-političkih analitičara, posebno u Hrvatskoj, da bi Trebinje moglo postati ruska vojna baza.
Postavilo se i pitanje ekonomske isplativnosti imajući u vidu da postoje aerodromi u Podgorici, Dubrovniku, Mostaru i Tivtu. Također, trenutnim planom izgradnje trebinjski aerodrom bi ušao u zaštićenu zonu rijeke Omble, glavnog izvora za vodosnabdijevanje Dubrovnika pa su iz ovog grada pozvali na obustavu projekta dok ne budu utvrđene činjenice.
VEZANI TEKST - Zabrinutost u Hrvatskoj: Grade li Rusi u RS-u vojnu bazu na 30 kilometara od Dubrovnika?
Vijeće ministara BiH je ove godine utvrdilo Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta "Izgradnja aerodroma Trebinje" između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije. Čeka se Predsjedništvo BiH.
Što se tiče izgradnje plinovoda "Nova istočna interkonekcija", ranije je ukazivano da plinovod prema Srbiji, koji je također projekat RS-a i Srbije, nema potrebne saglasnosti institucija BiH, a njime bi ruski plin još jednim smjerom ulazio u BiH, čime se ne smanjuje utjecaj od ruskog plina, što je politika EU-a.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh