Dan kasnije je nakon sastanka u subotu saopćeno da je dogovoreno da će SNSD, "Osmorka" i HDZBiH formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine.

Zašto su ova tri uvjeta, odnosno projekta, koje je postavio Dodik sporna?

VEZANI TEKST - (Ne)rad Komisije za koncesije u slučaju HE Buk Bijela proslijeđen Tužilaštvu BiH

Krajem 2020. godine su 24 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i bh. entiteta RS nastalog jer je koncesija za hidroelektrane na Drini dodijeljena mimo države Bosne i Hercegovine.

Među ova 24 zastupnika su i oni koji pripadaju strankama sadašnje "Osmorke". 

Ustavni sud BiH je odredio Komisiju za koncesije Bosne i Hercegovine da donese odluku što ona, u dva navrata, nije uspjela. Cijela priča sada je opet na Ustavnom sudu BiH koji još nije donio odluku o meritumu. Sud nije još odlučio ni o traženoj privremenoj mjeri zabrane izgradnje hidroelektrane Buk Bijela ni nakon što je ovakav zahtjev zastupnika dopunjen.

Pravni status ovog projekta je zasad i dalje nejasan, ali je Ustavni sud još ranije u jednom od predmeta utvrdio da je rijeka Drina državno vlasništvo i da Parlamentarna skupština BiH treba donijeti zakon o državnoj imovini.

Podsjetimo da je kamen temeljac za izgradnju Buk Bijele postavljen u maju 2021. godine. Nekoliko mjeseci prije toga, u novembru 2020. su premijer RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina". Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane i to Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije. Većinski udio vlasništva u hidroelektranama imala bi Srbija, 51 posto, a 49 posto RS. Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirat će Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a, dok je ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" oko 520 miliona eura.

VEZANI TEKST - Šta su Milanović i Dodik dogovorili oko aerodroma u Trebinju: Grade li Rusi bazu u RS-u?

Kada je u pitanju drugi uvjet SNSD-a i Dodika, izgradnja aerodroma u Trebinju, priča o tome je počela 2006. godine i još traje. Aerodromom bi kao kao sufinansijer trebala upravljati Srbija, ali postoje sumnje vojno-političkih analitičara, posebno u Hrvatskoj, da bi Trebinje moglo postati ruska vojna baza.

Postavilo se i pitanje ekonomske isplativnosti imajući u vidu da postoje aerodromi u Podgorici, Dubrovniku, Mostaru i Tivtu. Također, trenutnim planom izgradnje trebinjski aerodrom bi ušao u zaštićenu zonu rijeke Omble, glavnog izvora za vodosnabdijevanje Dubrovnika pa su iz ovog grada pozvali na obustavu projekta dok ne budu utvrđene činjenice.

VEZANI TEKST - Zabrinutost u Hrvatskoj: Grade li Rusi u RS-u vojnu bazu na 30 kilometara od Dubrovnika?

Vijeće ministara BiH je ove godine utvrdilo Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta "Izgradnja aerodroma Trebinje" između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije. Čeka se Predsjedništvo BiH.

Što se tiče izgradnje plinovoda "Nova istočna interkonekcija", ranije je ukazivano da plinovod prema Srbiji, koji je također projekat RS-a i Srbije, nema potrebne saglasnosti institucija BiH, a njime bi ruski plin još jednim smjerom ulazio u BiH, čime se ne smanjuje utjecaj od ruskog plina, što je politika EU-a.