Crna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, poručuje predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervju za Tanjug, te ističe da masovni protesti zbog ovog zakona, koje vidi kao političke, mada "obučene" u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi.

- Da smo smatrali da taj zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine - kazao Đukanović.

Vlada Crne Gore, dodaje, poziva Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) na razgovor o načinima implementacije tog zakona. Odbacio je argumente protivnika i manipulacije poput one da to zakonsko rješenje ima cilj otimanje imovine SPC u Crnoj Gori.

- Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza - kaže Đukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000. godine.

O tome, tvrdi, svjedoče "neupitne historijske činjenice". Zakon, dodaje, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila SPC. Potrudiće se, kaže, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore.

- A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zalažu za svoja uvjerenja, uključujući proteste i okupljanja u organizaciji crkve – poručio je Đukanović.

Crnogorski predsjednik navodi da mu je "žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u suštini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija", nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano doživljavali izborne i političke poraze.

Oni, kaže Đukanović, svjesni svoje nekonkurentnosti traže "alternativni teren političkog djelovanja, izmišljajući ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori i namećući se kao njegovi tobožnji zaštitnici.

Đukanović tvrdi da razumije zainteresiranost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za položaj srpske manjine u Crnoj Gori.

- Ali, u elaboraciji takve politike govorio je i o Srbima u Crnoj Gori kao dijelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajednicki nacionalni interes, koji se, opet logično, definira u Srbiji. A, odmah nakon toga smo mogli da čujemo i nezadovoljstvo zastupljenošću Srba u državnim organima Crne Gore - primjećuje Đukanović.

Ističe da građani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slijede i poštuju nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih država.

- Jer, nacionalni interesi drugih država, makar i susjednih, mogu biti vrlo suprostavljeni našim nacionalnim interesima - ističe Đukanović i podsjeća na, kako kaže, "obnovu nezavisnosti Crne Gore, kao nacionalni interes, koji je bio suprotan nacionalnom interesu države Srbije.