Danas su entitetske vlade u našoj zemlji dale saglasnost na zajedničke socio-ekonomske reforme za period 2019-2022. godine, a koje se neće moći provoditi bez donošenja akcionih planova. Fadil Novalić, premijer Federacije BiH je naglasio da se ovim dokumentom želi poslati poruka da su obje vlade opredijeljene ka socio-ekonomskim reformama, ubrzanju ekonomskog rasta, pobošljanju standarda građana u cijeloj Bosni i Hercegovini.

- Dokument Zajedničke socio-ekonomske reforme za period 2019-2022 je nastao kao rezultat jednogodišnje aktivnosti i konsultacija na političkom i stručno-tehničkom nivou. I to je usaglašeni materijal između dvije entitetske vlade, što je vrlo značajno. Sa ovim dokumentom želimo poslati poruku da su obje vlade opredijeljene ka socio-ekonomskim reformama kako bi se ubrzao ekonomski rast i poboljšao životni standard građana Bosne i Hercegovine. Taj dokument je usaglašen i sa mišljenjem Evropske komisije te sa predstavnicima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini - rekao je Novalić i dodao:

- Današnjim usvajanjem oba entiteta su pokazala da je reformski put prioritetan zadatak svih nivoa vlasti, što ne znači da ne treba pristupiti što skorijem formiranju Vijeća ministara i Vlade FBiH. Pred nama su pune tri godine izazova pri čemu je kreiranje i usvajanje ovog dokumenta bio najlakši zadatak. Značajne reforme na polju zdravstva, restrukturiranja javnih preduzeća , unapređenje poslovne klime, imaju za cilj osigurati brži ekonomski rast, te unapređenje položaja svih građana, a posebno mladih, jer smo ovih godina svjedoci odlaska mladih i sveukupnog stanovništva - rekao je Novalić

Naglasio je da se reforme moraju provoditi na svim nivoima vlasti u skladu sa ustavnim ovlastima i dodao da će svajanje dokumenta pratiti usvajanje odgovarajući akcionih planova.

Goran Miraščić savjetnik premijera Novalića je kazao da je dokument nastao nakon jednogodišnjih konsultacija i usklađen je sa ekonomskom politikom Federcije. U suštini dokument je identifikovao četiri ključna sektora.

- To je ubrzan održiv ekonomski rast, povećanje konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta. Drugi sektor se odnosi na javna preduzeća, njihovu depolitizaciju i povećanje efikasnosti. Treći segment je sveobuhvatna reforma sektora zdravstvenog osiguranja, gdje se predviđa niz mjera od kojih bi prva bila da se u saradnji sa Svjetskom bankom izvrši mapiranje, kompletna analiza svih dugovanja, a četvrta je pružanje prilike mladim, ženama u kontekstu posebnih kreditnih linija, da bi se smanjio odliv stanovništva. U tom segmentu se govori i o neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada - rekao je Miraščić.

Dodao je da će Vlada FBiH razmotriti različite mogućnosti usklađivanja naknada za porodiljsko odsustvo na teritoriji FBiH. Ukazuje da je prethodna mjera za to rješavanje fiskalnih zakona, odnosno, zakona o doprinosima i porezu na dohodak, gdje su predviđeni dodatni prihodi od nekih stvari koje nisu oporezivane do sada, a koristile bi se za jednu vrstu porodiljskog fonda.