- Sjeverna Makedonija još ne može započeti pregovore o pristupanju EU jer ih Bugarska blokira. Kosovo još ne dobija viznu liberalizaciju. A Srbija može da otvori četiri klastera pregovora o proširenju EU-a – glavni fokus je na Zelenoj agendi - piše Der Standard. 

U analizi se navodi kako se Vijeće ove sedmice bavilo i Bosnom i Hercegovinom, koja je u najvećoj krizi od završetka rata jer "nacionalisti oko desničarskog ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za otcjepljenje Republike Srpske". 

VEZANI TEKST - Jedan od mogućih scenarija osovine Čović - Dodik: Mostarizacija države BiH i FBiH, izbori 2022. samo u RS-u

- EU još nije dogovorio sankcije Dodiku i onima oko njega, iako je za to posebno Njemačka - prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Velika Britanija sprema sankcije Dodiku - piše u analizi. 

- Vijeće poziva sve političke lidere da se suzdrže i napuste provokativnu retoriku i mjere podjela, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje - navodi se u zaključcima Vijeća, ali bez spominjanja Dodika. Konkretno, samo stoji: "Neprihvatljive su retorike i inicijative koje imaju za cilj poništavanje reformi i povlačenje iz državnih institucija".

Evropska unija očigledno, piše Der Standard, još nije shvatila da za destabilizaciju države nikako nisu odgovorni "svi politički lideri", već samo oni etnički nacionalisti koji decenijama žele da unište ovu državu.

- Nejasne formulacije i ova politika umirivanja EU-a dovode među građanima u Bosni i Hercegovini do pada povjerenja u EU. Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi moglo doći do novog oružanog sukoba. Prije svega, to ima veze s činjenicom da su stotine hiljada ljudi teško traumatizirane tokom troipogodišnjeg rata. 

Još jedna tema bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZBiH da se Izborni zakon u BiH promijeni po nacionalističkim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja je aktivna u Hrvatskoj. HDZ je dugi niz godina pokušavao, između ostalog vrlo uspješno u institucijama EU-a, naprimjer u EU parlamentu preko zamjenice predsjednika Odbora za vanjske poslove i delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom Željane Zovko - lobirati za činjenica da ubuduće samo jedan kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu. Generalno gledano, HDZ je dobro umrežen. I pored nekoliko upita Der Standarda, iz press službe Vijeća Evrope još nisu odgovorili je li generalni sekretar Marija Pejčinović Burić još članica HDZ-a - piše Der Standard.  

VEZANI TEKST - Tuđman nije uspio prije 25 godina: Čović preko kriza i blokada želi treći entitet i ruši građansku BiH

Nadalje, navode da je "HDZ uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH". 

- Argument HDZ-a je da bi "Hrvati" bili preglasani jer su za Komšića glasali ne samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se ne definiraju kao etnički ili nenacionalistički Bošnjaci. Sada se ne radi o izboru tri člana Predsjedništva (Srbina, Bošnjaka, Hrvata) ko će ih izabrati. Zato što ih biraju svi građani BiH, a ne samo pripadnici tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Upravo zato ova trojica treba da predstavljaju i sve građane. Izbor Komšića, dakle, nije ustavni problem.

Sadašnji ustav je diskriminatoran u još jednoj oblasti, odnosno kada je u pitanju pravo kandidovanja. Naprimjer, ljudima koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) nije dozvoljeno da budu birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj Jevrej ne smije sjediti u državnom Predsjedništvu ili u drugom domu Parlamenta. Upravo zbog ove teške diskriminacije Evropski sud za ljudska prava već dugi niz godina poziva na promjene Ustava BiH, poput provođenja čuvene odluke Sejdić-Finci iz 2009. godine - piše bečki list. 

Zahtjevi HDZ-a da u Predsjedništvu BiH postoji "legitimni predstavnik" Hrvata, odnosno nacionalista iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća EU-a.

- Vijeće ističe da se ne smiju preduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu presude Sejdić-Finci i srodnih presuda Evropskog suda za ljudska prava ili produbili podjele - navodi se u zaključcima Vijeća.

HDZ je želio u federalnom dijelu zemlje uvesti izborne jedinice po etničkom kriteriju, piše Der Standard, kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima. Ovu ideju podržali su čak i predstavnici EU-a, iako bi to "još dodatno produbilo podjele", što EU zapravo odbacuje.

VEZANI TEKST - Vijeće EU-a: Povlačenje iz državnih institucija BiH je neprihvatljivo

Ustavni stručnjak Sören Keil sa Instituta za federalizam Univerziteta u Freiburgu smatra da rasprava pokazuje sukob u Dejtonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti i principa jednakosti osobe bez etničkih kriterija. O ideji HDZ-a kaže:

- Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu "jednak" obično znači da se svaki glas jednako računa. Posebno uz etničke kriterije gdje to nije slučaj jer bi u određenim izbornim jedinicama tada bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima. HDZ-ov model bi proširio postojeću diskriminaciju i promovirao etničku podjelu, objašnjava Keil za Der Standard.

- Također bi se prekršila presuda Sejdić-Finci i odmaklo se od njene provedbe - upozorava Keil, koji ne smatra model HDZ-a ustavnim, već oblikom gerrymanderinga. U Sjedinjenim Državama ovaj izraz označava manipulaciju granicama biračkih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh.

- Prijedlog je radikalan oblik "gerrymanderinga", onaj koji se zasniva na etničkoj isključenosti i služi za konsolidaciju moći etnički isključivih stranaka - rekao je Keil.

Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika najveća briga, prije svih socijaldemokrata, sada su se povukle iz pregovora o izbornoj reformi sa predstavnicima EU-a i SAD-a. Traže da se prije svega okončaju secesionistički napori Dodikove stranke SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju. Posjeta predstavnika EU-a i SAD-a je otkazana, zaključuje se u analizi Der Standarda.