Zastupnici iz Hrvatske u Evropskom parlamentu požalili su se visokim zvaničnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtjevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

- Mi, potpisani članovi Evropskog parlamenta iz Hrvatske, želimo da ovom prilikom izrazimo zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata. To se sad desilo već treći put - riječi su kojima počinje pismo hrvatskih europarlamentaraca naslovljeno na predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajani, predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru, visokoj Predstavnici EU Federici Mogherini, komesaru Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu.

Potpisnici ovog pisma su Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Željana Zovko.

- Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i Ostalih, kao što je predviđeno dejtonskim i pariškim pregovorima - navedeno je u njihovom pismu.

Potpisnici navode da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Evropske unije koja dijeli najdužu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te da su veze između ove dvije zemlje duboke i dugoročne.

- Stoga, hrvatski članovi Evropskog parlamenta zahtijevaju budnost i pažnju prema tome kako ova dešavanja mogu uticati na stabilnost Bosne I Hercegovine i šire regije, bilateralnih odnosa sa Hrvatskom, regionalne suradnje i evropskih ambicija Bosne i Hercegovine.

Europarlamentarci iz Hrvatske su također naglasili “ozbiljne izazove i prolongiranja uspostave vlasti”na Federalnom i državnom nivou zbog “nepostojećih članova izbornog zakona”.

Zastupnici stoga očekuju “opsežnu diskusiju o postizbornoj situaciji” u Bosni i Hercegovini tokom sljedeće sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije, ali i da podržavaju zajedničku poruku Mogherini i Hahn, koji su istakli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu sa odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić.

- Postoje veoma dobri razlozi za to zbog čega je Bosna i Hercegovina u Dejtonskom mirovnom sporazumu stvorena kao zemlja sa dva entiteta i tri konstutivna naroda. Arhitektura Bosne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne rezultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih opravdanja za daljnje odlaganje tog posla - istaknuto je u pismu.

- Krajnje je vrijeme da sve insititucije Evropske unije i države članice razumiju i prihvate činjenicu da je ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda obaveza, ne samo zbog toga što je tako određeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu, nego i zato što je to koncept koji garantuje dugoročnu održivost i prosperitet Bosne i Hercegovine - naglasili su i dodali: “Nadamo se da drugi će sudionici razmotriti ovaj poziv na razum, kao i ranije pozive od strane Evropskog parlamenta, uključujući posljednju 2017 Rezoluciju o Bosni i Hercegovini o presudnoj vrijednosti osiguravanja legitimnog predstavljanja za funkcionalnu demokratiju”.

- Tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne pogoduju efikasnom funkcionisanju Bosne i Hercegovine i nastavljaju da polariziraju zajednice. Bosna i Hercegovina može prevazići postojeće poteškoće jedino ako sva tri konstitutivna naroda mogu skupa da osiguraju da svaki od njih ima jednakopravan i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji - napisali su.

- Mi, potpisnici, ćemo nastaviti da podržavamo Bosnu i Hercegovinu unutar vizije navedene u Rezoluciji Evropskog parlamenta, i ohrabrujemo sve aktere da pomognu Bosni i Hercegovini da nastavi dalje u tom pravcu, kao najboljem putu prema prevazilaženju trenutne uznemirujućeg, destabilizirajuće neizvjesnosti - zaključili su hrvatski europarlamentarci u pismu.