Zastupnički dom Parlamenta Federacije, razmatrajući sigurnosnu situaciju povodom aktivnosti na uspostavi rezervnog policijskog sastava entiteta RS, donio je četiri zaključka, o kojima smo razgovarali sa zastupnikom Demokratske fronte i potpredsjednikom Komisije za sigurnost Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Hajrudinom Žilićem.

Žilić je u intervjuu za Faktor kazao da je intencija ove stranke prilikom iniciranja vanredne sjednice o ovom pitanju bila da se zaključci donesu konsenzusom.

Prvi zaključkom Zastupnički dom zatražio je od predstavnika međunarodne zajednice u BiH, prije svega od OHR-a, da odmah i neodložno zaustavi antidejtonske aktivnosti na donošenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a.

- Možemo mi proizvoljno tumačiti to antidejtonsko djelovanje, ali zna se da je visoki predstavnik u BiH vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma. Međutim, sto posto znamo da jeste protivzakonito. Zakon o odbrani jasno kaže da rezervne sastave u BiH mogu formirati Oružane snage BiH. Tačka. Te snage formiraju pozivajući se na član Zakona koji kaže da je Predsjedništvo BiH nadležno da, u slučaju formiranja bilo kakvih rezervnih snaga, definiše njihovu strukturu, brojno stanje i sve ostalo. Iz toga se izvlači jedan zaključak, a to je da rezervni sastav u BiH mogu imati samo Oružane snage. Sve ostalo je kršenje zakona.

Od međunarodnih organizacija tražimo da hitno intervenišu i da, koristeći se svojim autoritetom, nametnu stav da djelovanje RS-a nije u skladu sa postojećim zakonskim propisima u BiH niti u skladu sa Dejtonskim sporazumom. To je jedan legitiman zahtjev koji je, svakako, trebao biti upućen pogotovo zbog činjenice da su prve rekacije iz OHR-a bile "izražavanje zabrinutosti". Postoji, dakle, potreba da ih pozovemo da rade svoj posao.

Vjerujete li da će biti reakcije iz OHR-a imajući u vidu da su pojedine članice Vijeća sigurnosti UN-a na neki način ohrabrile visokog predstavnika da koristi bonske ovlasti?

- Posljednji izvještaj visokog predstavnika Vijeću sigurnosti je jedan od do sada najkonkretnijih izvještaja u smislu da ovaj put nije generalizovano ko je generator problema i krize u BiH, nego je imenom i prezimenom rečeno o kome se radi, a pored toga citirani su i neki Dodikovi govori i izjave. OHR je poslije tog izvještaja prilično ohrabren, prevashodno od ambasadora iz Njemačke.

Međutim, smatram da će i ovaj put čekati da Dodik pređe crvenu liniju, ali crvenu liniju koju su stranci zacrtali, ali koja je na nekom višem nivou od onoga što mi smatramo prelaženjem te linije. Ne očekujem reakciju do momenta usvajanja zakona, nego tek ukoliko se zaista usvoji u NSRS-u i pređe se u njegovu implementaciju odnosno formiranje tih policijskih snaga. Uostalom, u budžetu RS-a za narednu godinu vidjet ćemo jesu li odvojena sredstva za tu namjenu. Mislim da će se tek onda u međunarodnoj zajednici ozbiljnije početi razmišljati o tome da li će intervenisati.

Drugim zaključkom Zastupnički dom traži od nadležnih državnih institucija procjenu sigurnosno-političke situacije u zemlji a vezano za ovu problematiku.

- Mi smo u prezetaciji na Zastupničkom domu iznijeli jednu sigurnosnu procjenu koja je rađena isključivo na bazi otvorenih izvora, medija, društvenih mreža itd. Onaj ko je pripremao prezentaciju nije imao mogućnost da ima podatke iz drugih izvora kao što imaju službe, tako da je njihova sigurnosna procjena sigurno konkretnija. Iako ih mi zaključkom pozivano da urade te sigurnosne procjene, oni sasvim sigurno to već imaju, ali zahtjev ima smisla u dijelu da urade sigurnosne procjene isključivo na ovaj oblik ugrožavanja, na ovo trenutno stanje, da procijene hoće li RS zaista formirati rezervni policijski sastav, koja je namjena tog sastava, kako će biti naoružan, opremljen, i u kojim situacijama ga kane upotrijebiti.

Siguran sam da te procjene već postoje samo ih treba učiniti dostupnima organima, institucijama i pojedincima koji su krajnji korisnici i konzumenti tih procjena da bi na osnovu njih mogli poduzeti određene mjere u okviru svoje nadležnosti.

Koje su konretno institucije koje su pozvane da urade tu procjenu?

- Prevashodno je to OSA, jer oni imaju najveći pristup raznim izvorima, a takvu vrstu procjena treba uraditi i Federalni MUP, i SIPA i svi ostali. Kada urade te procjene, a ja sam siguran da one već postoje, onda je stvar Parlamenta na koji način žele da se upoznaju o tome i šta nakon toga može biti reakcija Parlamenta, odnsono mjera koju može predložiti. Sasvim sigurno da sjednica na kojoj bi se o tome govorilo ne bi bila otvorena za javnost.

Trećim zaključkom Zastupnički dom poziva Vladu FBiH i preporučuje kantonalnim vladama da se popuni aktivni policijski sastav u skladu sa pravilnicima o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta policijskih službenika, kao i njihovo adekvatno opremanje.

- Vezano za policiju na nivou Federacije, odnosno FUP, tamo nedostaje oko 300 službenika, što je, rečeno vojničkim riječnikom, jedna dobra formacija, bataljon, koji bi mogao biti upotrijebljen tamo gdje je zaista stanje ugroženo, gdje treba intervenisati u okviru policijskih poslova za koje su nadležni.

Na tom nivou se pojavljuje problem sa činovanjem, jer kada kažemo nedostaje 300 ljudi, to ne znači da se sve odnosi na mlađe policajce, nego nedostaje i inspektora, viših inspektora, samostalnih inspektora... Međutim, sa malo dobre volje, izmjenama pravilnika, mogu se omogućiti napredovanja u službi. Ako se činovanjem ne može rješiti problem, može formiranjem posebne jedinice na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima, kada ministar unutrašnjih poslova na prijedlog direktora policije Vladi predlaže formiranje specijalne jedinice policije, definišući njen broj i naoružanje.

To bi vjerovatno zahtijevalo značajna novčana sredstva

- Sigurno da bi. Međutim, postoji ono što bi svi morali razumjeti. Sigurnost je jedno od osnovnih ljudskih prava i sigurnost nema cijenu. S time ne smije biti kalkulacija. Ako ima novaca za druge stvari, onda se mora osigurati novac i za sigurnost.

Kako i kada se može popuniti aktivna policija na nivou kantona?

- I ovdje je činovanje jedan od problema. Postoje načini da se to prevaziđe, pored ostalog, izmjenama pravilnika. Popuna broja nedostajućih policijskih službenika može se završiti relativno brzo. Sedam do osam mjeseci je realno vrijeme potrebno da se izvrše sve moguće pripreme da prvi ljudi poslije obuke dođu u te jedinice.

Svaki od kantona mora raditi svoj pravilnik ali je dobra stvar što su pravilnici podzakonski akti koje ne moraju usvajati skupštine, nego su za njihovo potpisivanje nadležni ministar ili komesari policije.

I u idealnom scenariju, kada bi OHR zaustavio donošenje zakona u RS-u, ovaj zaključak bi, pretpostavljam, trebao ostati na snazi.

- Ovo je samo jedan dodatni motiv ljudima na terenu, jedno podsjećanje da to urade jer nažalost nismo to radili kako je bilo predviđeno pa je nastao vakuum koji moramo prevazići. Formirao se rezervni sastav u RS-u ili ne, moramo završiti popunu aktivnog sastava policije u FBiH.  To je jednostavno postupanje prema postojećim zakonima i pravilima.

Ukoliko aktivnosti na donošenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a ne budu obustavljene ili zaustavljene, Federacija BiH će preduzeti adekvatne mjere na zaštiti sigurnosti svih građana. Da li ove adekvatne mjere podrazumijevaju isključivo formiranje rezervnog sastava policije u FBiH?

- Ovdje nije definisano koje su adekvatne mjere. A šta to može biti? Adekvatna mjera može biti formiranje rezervnog sastava, ukoliko vrhovni tumač ne kaže da je to antidejtonska djelatnost. Druga mogućnost je formiranje posebne jedinice opremljene da može odgovoriti svim sigurnosnim izazovima na području Federacije. Ako je i jedna i druga mogućnost otvorena, onda bi se procijenilo šta je veće opterećenje za budžet, šta je to što bi građani više voljeli da bude itd. Niz je faktora na osnovu kojih bi se odlučilo.

Zastupnici HDZ-a nisu prisustvovali glasanju o zaključcima, a tokom rasprave su iznijeli stav da se ne slažu sa mogućnošću formiranja rezervne policije. Hoće li, uvjetno rečeno, praviti problem u kantonima gdje su na vlasti?

- Nedolazak predstavnika HDZ-a na sjednicu Komisije za sigurnost Zastupničkog doma već je ukazivao na neki pravac njihovog razmišljanja. Jasno je da to ima veze sa partnerskim odnosima Dragana Čovića i Milorada Dodika. Međutim, ne mogu u kantonima sa hrvatskom većinom ljudi biti manje zainteresovani za sigurnost. Zato bi i oni trebali podržati formiranje rezervnog sastava, i njima je to u interesi, i ne vidim nijedan razlog  što bi se suprotstavili ukoliko autoriteti procijene da to nije protivzakonito i protivustavno. Ako je, pak, u skladu sa ustavom, a protivzakonito, onda treba mijenjati zakon.

Šta se desilo da prijedlogom zaključka DF-a kojim se pozivaju državne institucije da omoguće popunjavanje policijskih agencija na nivpu države?

- Naš zaključak je bio da pozovemo Vijeće ministara i oba doma državnog parlamenta da omoguće državnim policijskim agencijama da se kadrovski i materijalno-tehnički popune na način da im se omogući neometano obavljanje poslova i zadataka iz njihove nadležnosti. Skoro identičan zaključak je usvojen na tematskoj sjednici o migrantskoj krizi, pa zato je bilo suvišno da isti zaključak bude dio onih koji su usvojeni po pitanju sigurnosti.