Na čelu ove institucije bio je od 2011. do 2013, njen je uposlenik od 2003. godine, a stečeno iskustvo, kako je kazao za Faktor, usmjerit će ka iznalaženju rješenja da vrijednu arhivsku građu sačuva od propadanja. Jer "Historijski arhiv Sarajevo treba adekvatne prostorije za očuvanje arhivske građe."

- To je nešto čemu ćemo dati prioritet shodno epidemiološkom razvoju situacije u BiH. Naš arhiv, pa i generalno arhivi u našoj zemlji, uvijek kubure sa problemima smještajnih kapaciteta. Mi smo ustanova koja, kada bismo redali arhivsku kutiju do kutije, dobili bismo 11 kilometara građe - od Baščaršije do Ilidže. Zato su nam potrebni adekvatni smještajni prostori, kako po veličini adekvatni, isto tako i po međunarodnim arhivskim standardima uređeni. To su objekti koji posjeduju veliku tehnologiju po pitanju održavanja zraka, svjetlosti, dakle cijeli jedan mehanizam za čuvanje i nadzor arhivske građe – pojasnio je Zaimović.

Od svog osnivanja do danas Historijski arhiv Sarajevo usprkos brojnim nedaćama koje su ga pratile usljed nedostatka stručnih kadrova, odgovarajućeg smještajnog prostora i finansiranja, uspio je prikupiti, obraditi i zaštititi veliku količinu dragocjene arhivske građe, koja se nalazila nezaštićena u podrumima, na tavanima i u drugim neuvjetnim prostorijama raznih državnih, kulturnih, prosvjetnih, ekonomskih i drugih institucija.

Toj neponovljivoj arhivskoj građi, nastaloj u toku više od pet stoljeća, prijetila je opasnost od oštećenja i potpunog uništenja što zbog nemara posjednika, ali često i zbog drugih neprilika i potreba u pojedinim vremenskim razdobljima koja su se smjenjivgala na bosanskohercegovačkim prostorima.

- Dobar dio te građe je još u solidnom stanju, ali naš depo na Vrbanjuši nije adekvatan. To je stara zgrada. Ona ima ambijentalnu vrijednost, to je austrougarska graditeljska baština, ali tu su velike temperturne razlike. Iako smo dosta uložili u unutrašnji dio objekta, problemi nisu riješeni, što doprinosi velikoj zabrinutosti kada je u pitanju fizička građa. Mi se naravno trudimo da tu građu zaštitimo i sačuvamo kroz digitalizaciju, ali ostaje taj fizički problem zaštite. Građa je ugrožena, a Komisija za nacionalne spomenike BiH naše fondove, proglasila je za nacionalni spomenik i to kao ugrožene – podcrtava Zaimović.

Najbolje rješenje je nova adekvatna zgrada za Arhiv, ali s obzirom na to da je to sada nemoguće očekivati, Zaimović smatra da bi pomogla i sanacija postojećih objekata.

- Moj prethodnik je pokrenuo ovu priču, i mi imamo završen projekat za sanaciju postojećeg objekta u starom gradu koji bi se radio, naravno u fazama. Imamo jedan depo u Ferhadiji, zapravo to je iznajmljeni općinski prostor, koji planiramo pretvoriti u galeriju. Radove privodimo kraju, i nadamo se da ćemo moći uskoro otvoriti za javnost – naglašava Zaimović.

Najstarija arhivska građa Sarajsvskog arhiva datira iz osmanskog perioda od koje je sačuvano više od 14.000 arhivskih jedinica. Ova Zbirka, po kvalitetu i kvantitetu građe, spada među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe, odmah poslije zbirke orijentalne građe Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, pa i na širim prostorima jugoistočne Evrope. Iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878-1918) sačuvane su veće količine arhivske građe, kao i arhivska građa nastala između Prvog i Drugog svjetskog rata (1918-1941).

Ipak, najviše arhivske građe sačuvano je iz perioda FNR/SFR Jugoslavije (1945-1992), a intenzivno se prikuplja i obrađuje arhivska građa koja se odnosi na period opsade na Bosnu i Hercegovinu (1992-1996)

- Historijski arhiv Sarajevo nije samo neka stara historijska građa, sva općinska dokumentacija svih sarajevskih općina, sve građevinske dozvole, sve škole, sve diplome, sve se to nalazi kod nas. U prosjeku, po 50 ljudi dnevno dođe i podnese zahtjev na raznoraznim osnovama, što fizička, što pravna lica – ovjere diploma, tehnička dokumentacija, pa provjere diploma, SIPA, OSA, MUP. Kada se vode istrage Tužilaštvo i MUP dolaze da provjere određenu građu. Mi imamo i privredne fondove. Sve je to aktivna građa. Dolaze nam istraživači i kulturni djelatnici iz cijelog svijeta i izučavaju naš arhiv – ističe Zaimović.

Podsjeća da Arhiv pripada BiH i Sarajevu zbog čega mora imati koordiniranu brigu.

- Moramo raditi na osvještenju javnosti, kao i upravljačkih struktura jer ovo je ostavština koju smo naslijedili i koju smo dužni ostaviti budućim generacijama – zaključio je Zaimović.