Gotovo 16 mjeseci nakon održavanja Općih izbora u BiH, izvršna vlast na nivou Federacije BiH još  nije formirana. HDZ uvjetuje taj korak usvajanjem izmjena Izbornog zakona, ali na za tu stranku odgovarajući način. Ne samo da neformiranje vlasti predstavlja prepreku za dodjeljivanje kandidatskog statusa, već su i zahtjevi HDZ-a po pitanju izbornog zakonodavstva kontradiktorni u odnosu na zahtjeve koje je Evropska komisija postavila pred BiH.

S druge strane, HDZ-ov delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak tvrdi da su stavovi te stranke u skladu sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

- Evropska komisija izričito traži da se provedu odluke Ustavnog suda BiH, a jedna od ključnih odluka Ustavnog suda je ova u predmetu "Ljubić", koja traži legitimno predstavljanje i legitimno zastupanje na svim administrativno-političkim nivoima – kazao je Čolak.

Činjenice, ipak, govore suprotno. Među 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH ne navodi se nikako, a naročito ne "izričito", provedba odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" već "posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'".

Pored toga, Evropska komisija od BiH traži "osiguravanje jednakosti i nediskriminacije građana", što je princip suprotan posljedicama koje bi izazvalo usvajanje HDZ-ovog prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva. Odnosi se to, prije svega, na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, u kojem se, prema HDZ-ovim prijedlozima, ne bi, primjera radi, birali Hrvati iz Kantona Sarajevo. Jednako tako bi se uskratilo pravo na izbor pripadnicima drugih konstitutivnih naroda u drugim kantonima, što je "kataloški primjer" nametanja nejednakosti i diskriminacije građana.

Prioritetetna intervencija na izbornom zakonodavstvu u BiH je, upozorava Evropska komisija, provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava. Provedba tih presuda, podsjetit ćemo, zahtijeva intervencije na izbornom zakonodavstvu koje se odnose na cijelu BiH, ali uprkos tome, HDZ nastoji to pitanje, koje se rješava na u Parlamentarnoj skupštini BiH, vezati za formiranje entitetske vlasti.

Koliko je takvo uvjetovanje besmisleno, svjedoči i hipotetička situacija u kojoj bi parlamentarne stranke na federalnom nivou pronašle rješenje za provedbu svih relevantnih presuda, međunarodnih i domaćih sudova. Međutim, provedba tih presuda, poput one u predmetu "Sejdić-Finci", u okviru koje je predlagano uklanjanje etničkih odrednica pri izboru članova Predsjedništva BiH, za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njihove satelite je neprihvatljiva.

- Ako Evropa još na tome insistira, treba da znate da se to neće desiti u narednih osam godina, koliko ću biti u Predsjedništvu BiH, jer ću i na idućim izborima ponovo pobijediti – kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon Općih izbora 2018. godine.

Uzimajući u obzir ovaj stav, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nije, očigledno, pogriješio samo pri izboru nivoa vlasti kojeg će uvjetovati Izbornim zakonom, već i pri izboru sagovornika sa kojima je započeo pregovore o izmjenama Izbornog zakona, s obzirom na to da je za taj sto trebao smjestiti i svoje političke partnere iz SNSD-a, čiji su stavovi po pitanju provedbe presude Suda iz Strazbura mnogo udaljeniji od kompromisa nego što su to stavovi Stranke demokratske akcije (SDA), Demokratske fronte ili Saveza za bolju budućnost (SBB).

Ukoliko je evropski put i uvođenje evropskih demokratskih standarda u BiH zaista interes HDZ-a, ta bi stranka izmjenama izbornog zakonodavstva uvjetovala formiranje državne, a ne entitetske vlasti. U postojećoj situaciji cijeli entitet, a samim tim i država, postaju taoci nerazumnih političkih ambicija jedne političke opcije.