Suština je da se građanin može "predomisliti" o svojoj pripadnosti, ali deset godina nakon naknadnog upisa. Kao razlog za donošenje zakona je navedeno sprječavanje prisutnih zloupotreba instituta pripadnosti konstitutivnom narodu ili nacionalnoj manjini.

VEZANI TEKST - Udruženi SNSD i HDZ odbili raspravljati o zakonima ključnim za kandidatski status BiH u EU

Tako, prema predloženom, upis ovih podataka vrši se na osnovu izjave građanina ili roditelja, staratelja, usvojitelja, ako je u pitanju dijete. Upis se vrši u matičnu knjigu rođenih, državljana i/ili ličnu karti, po izboru, a može i tražiti da se ne upiše pripadnost, što matičar također mora navesti. Građanin može tražiti i naknadni upis podataka.

Nadalje, navodi se da se za popunu upražnjenih radnih mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine i učešće u izbornom procesu izjava o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim dostavlja matičnom uredu na provjeru ili naknadni upis.

Nakon prvog upisa podataka, nova izjava o promjeni podatka se može izvršiti nakon sticanja punoljetnosti, odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

- Zakon ima svoje razloge i načela. Prijedlog zakona prije svega ima namjeru da spriječi zloupotrebe kod upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH i zloupotrebe prilikom sudjelovanja u izbornom procesu tako što će se izjave o nacionalnoj pripadnosti moći provjeriti kod mjerodavnih tijela, odnosno dostaviti istima u svrhu naknadnog upisa i spriječavanja daljnje zloupotrebe ovih činjenica – odgovorio nam je Lovrinović na pitanja o svrsi zakona i kakve tačno zloupotrebe žele spriječiti.

Kada su u pitanju načela na kojim je zakon utemeljen, u prijedlogu se navodi kako je "temeljna odrednica Ustava Bosne i Hercegovine konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda koja se najkonkretnje očituje u primjeni Izbornog zakona BiH i u primjeni ustavnih odredbi o zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i ostalih pri zapošljavanju u tijelima vlasti i javna preduzeća i institucije na svim nivoima vlasti".

Adil Osmanović, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, smatra da je ovaj predloženi zakon suvišan. 

VEZANI TEKST - DF: HDZ u Domu naroda pokazao da konstitutivnost služi zaštiti ruskih interesa

- Ako se sumnja u te vrste zloupotreba, onda se treba uvezati sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine i tražiti podatke kako se neko izjasnio na posljednjem popisu, i to samo po potrebi, tamo gdje je definirano nacionalno izjašnjavanje pri zapošljavanju ili prijavljivanju na konkurs. Tako bi se mogle smanjiti zloupotrebe izjašnjavanja po nacionalnoj pripadnosti kada je u pitanju zapošljavanje i popunjavanje kvota na listama - dodao je Osmanović. 

Istakao je da se i on susretao s tim, kada je bio na čelu Komisije za izbor članova Ureda za razmatranje žalbi, gdje je propisano da po dva člana trebaju biti iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan iz reda ostalih. 

- Nismo bili u prilici lako doći do toga kako će nam neko dostaviti potvrdu. Imali smo slučaj da se neko izjasnio kao Hrvat, a dvije godine kasnije kao pripadnik iz reda ostalih. Tada sam razmišljao da bi bilo dobro pokrenuti proceduru s Agencijom za statistiku BiH da ako ima saznanja da je neko zloupotrijebio izjašnjavanje, da se traži kako se izjasnio na popisu - kazao je Osmanović. 

Naglasio je da sve drugo iz predloženog Lovrinovićevog zakona što ide u pravcu, između ostalog, upisa podataka o pripadnosti u ličnu kartu, su apsurdi i nije po evropskim standardima.

Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, prokomentirao je da "zaista ima zloupotreba kada je u pitanju pripadnost narodu, posebno kada je u pitanju izborno pravo i pravo iz radnog odnosa".

- Da li je ovo rješenje ili je nešto drugo treba dobro vidjeti. Ali smo u zemlji, društvu gdje je ta zloupotreba svih prava uzela maha. Vidjet ćemo šta to znači, je li moguće to provesti – dodao je Borenović.

Istakao je da u većini zakonskih prijedloga ima neka druga pozadina, ali da je potrebno pokušati stvari posmatrati "najčistije" pa da se uradi sve što može pomoći sprječavanju zloupotreba.

Predloženo je komentirao i Dženan Đonlagić, predsjedavajući Kluba zastupnika DF-a.

- Kako ne uspijeva legalizacija aparthejda putem izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona, sada se to pokušava realizovati kroz tzv. prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu "Zornić", zahtijeva od institucija države da se odmaknu od principa konstituentnosti naroda, kao nametnutog i modela punog diskriminacija. U ovoj presudi se omogućava i državljanima BiH da se izjasne kao građanin/građanka Bosne i Hercegovine - naveo je Đonlagić.

Dodao je da predloženi zakon to onemogućava i ponovo uvodi novi vid diskriminacije.

- Naravno, koncept građanske države za koju se zalažemo ne znači da neko nema pravo da ima i etničku pripadnost, samo što to ne može značiti da ima unaprijed definisanu prednost ili ekskluzivitet - naveo je Đonlagić.