- Potpisnici su Dejtonskog sporazuma BiH, Hrvatska i Srbija. Tri zemlje obećale su da će poštovati ispunjenje sporazuma, što uključuje i prava konstitutivnih naroda - piše Mišetić te tvrdi da je bošnjačke političke stranke "planiraju iskoristiti oktobarske izbore kako bi ukinule Hrvatima pravo na taj status i reducirale ih na poziciju nacionalne manjine".

VEZANI TEKST - Išerić: Ako Schmidt nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, vratiti se na Ustav Republike BiH

To bi, smatra on, direktno prekršilo jedan od osnovnih stubova Dejtonskog sporazuma.

- Svaka od tri zemlje potpisnice prema međunarodnom pravu ima pravo suspendirati sporazum ako ga jedna od strana prekrši, a dvije od tri zemlje imaju ga pravo i raskinuti ako vjeruju da treća strana krši ugovor. Složi li se Beograd sa Zagrebom da je to slučaj, dvije zemlje imaju pravo raskinuti Dejtonski sporazum - smatra Mišetić.

Vjeruje da bi oktobraski izbori zato mogli biti uvod u politički haos, nemire te dezintegraciju BiH ne pribjegne li visoki predstavnik potezima koji bi garantovali poštivanje konstitutivnosti Hrvata.

- Prije nego što pokušam odgovoriti na ove neutemeljene tvrdnje postavio bih pitanje gospodinu Mišetiću: kakvo pravo, kakvu ulogu i kakve veze ima Republika Hrvatska sa bosanskohercegovačkim izborima? Trebao bi gospodin Mišetić znati da je to je naše unutrašnje pitanje - poručio je Mišetiću pravni stručnjak Enver Išerić. 

U razgovoru za Faktor, Išerić kaže kako je "očigledno da je gospodin Mišetić zaboravio na odredbe Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora kojom je propisano da "do prestanka ugovora ili povlačenja neke stranke može doći: u skladu s odredbama ugovora; ili u svako doba, uz pristanak svih stranaka, nakon konsultacije s ostalim državama ugovornicama". 

- Članom 58 Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora propisano je da ugovor koji ne sadrži odredbe o prestanku, otkazivanju ili povlačenju ne može biti predmet otkazivanja ili povlačenja osim: a) ako je ustanovljeno da je namjera stranaka bila da prihvate mogućnost otkazivanja ili povlačenja; ili (b) ako se pravo otkazivanja ili povlačenja može izvesti iz prirode ugovora.

Znači, nema mogućnosti otkazivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma po međunarodnom pravu jer Dejtonski mirovni sporazum ne sadrži odredbe o mogućnosti otkazivanja niti se iz prirode ugovora može isvesti pravo otkazivanja, a niti se može izvesti zaključak da je ustanovljeno da je namjera stranaka bila da prihvate mogućnost otkazivanja ili povlačenja - navodi Išerić. 

Podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum međunarodni ugovor kojim je okončana agresija na suverenu državu Bosnu i Hercegovinu i kojim su se strane potpisnice (Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija-Srbija) obavezale poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- Formalno pravno, znači, ne postoji mogućnost "raskidanja" Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dalje, gospodin Mišetić navodi da "svaka od tri zemlje potpisnice prema međunarodnom pravu ima pravo suspendirati sporazum ako ga jedna od strana prekrši, a dvije od tri zemlje imaju ga pravo i raskinuti ako vjeruju da treća strana krši ugovor. Složi li se Beograd sa Zagrebom da je to slučaj, dvije zemlje imaju pravo raskinuti Dejtonski sporazum."

Očigledno je da se Zagreb sa Beogradom već od samog potpisivanja dogovorio da krši Dejtonski mirovni sporazum, jer se vrlo grubo i u kontinuitetu miješaju u unutrašnja pitanja suverene države Bosne i Hercegovine, a miješanje u unutrašnja pitanja suverene države, članice Ujedinjenih nacija je zabranjeno po međunarodnom pravu i po samom Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Članom I Dejtonskog mirovnog sporazuma utvrđeno je: "Strane će regulirati svoje odnose u skladu s načelima koja su izložena u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i s Helsinškim završnim dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. Strane će posebice potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili uporabom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države."

Budu li Hrvatska i Srbija prijetile Bosni i Hercegovini, kao što se čini, ili na bilo koji drugi način bude djelovala protiv teritorijalne cjelovitosti i političke nezavisnosti, Bosna i Hercegovina ima pravo, na osnovu Ustavnog zakona iz 1995. koji je usvojila Skupština Republike Bosne i Hercegovine 12. decembra 1995. godine, vratiti se na djelovanje po Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. Siguran sam da se ovakvim stavovima pokušava vršiti pritisak na međunarodnu zajednicu, kako bi se izdejstvovala veća prava određenim grupacijama građana od onih koje imaju druge grupacije i građani, i izvršila još veća segregacija građana i našeg društva i dokazati da je Bosna i Hercegovina nemoguća država kako bi se ostvarili ratni ciljevi Hrvatske i Srbije - ističe Išerić i zaključuje: 

- Svojim radnjama Srbija i Hrvatska su praktično prekršile Dejtonski mirovni sporazum, a njihovo javno povlačenje iz Dejtonskog mirovnog sporazuma značilo bi nastavak agresije na našu državu. U tom slučaju naišli bi na još jači otpor međunarodne zajednice i patriotskih snaga naše države. Prema tome, dalje ruke od Bosne i Hercegovine i pamet u glavu.