Visoke temperature teško podnosi i zdrava populacija, ali za kardiovaskularne pacijente, posebno one koji imaju anginu pectoris, srčano zatajenje, aritmije ili su preživjeli infarkt, ljetne vrućine mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, kaže dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiolog.

U razgovoru za Faktor Ćorović-Kuburović govorila je o utjecaju visokih temperatura na zdravlje srčanih bolesnika, šta su rizici i kako da ova populacija hroničnih bolesnika preživi ovako ekstremno vrijeme.

- Kod osoba sa anginom pectoris, vrućine dodatno opterećuju srce jer organizam pokušava da se rashladi širenjem krvnih sudova i ubrzanim radom srca. To može dovesti do češćih bolova u prsima, zaduhe i umora, čak i pri minimalnom naporu. Pacijenti sa zatajenjem srca su posebno osjetljivi. Kod njih je već smanjena sposobnost srca da "isprati" potrebe tijela, a tokom velikih vrućina dolazi do dehidracije, poremećaja elektrolita i oscilacija pritiska, što može dovesti do pogoršanja simptoma - oticanja, gušenja, ubrzanog zamaranja - ističe Ćorović-Kuburović.

Dodaje da se aritmije, naročito kod onih koji već imaju oštećenja srca, mogu pojačati zbog gubitka kalija i magnezija putem znojenja ili zbog promjene u doziranju terapije (posebno diuretika i beta blokatora).

- Aritmije u ovakvim uvjetima mogu postati češće, jače i opasnije. Za one koji su preživjeli infarkt, ljeto nosi dodatni oprez. Njihovo srce je već pretrpjelo oštećenje i svako dodatno opterećenje - fizičko, toplinsko ili emocionalno - može povećati rizik od novog incidenta. Vrućine mogu izazvati i pad pritiska, vrtoglavice, malaksalost, a ponekad i kolaps - kaže doktorica i u nastavku ističe nekoliko savjeta:

- Izbjegavati boravak na otvorenom od 10 do 18 sati, boraviti u rashlađenim prostorijama (ali ne direktno ispod klima-uređaja), piti dovoljno tečnosti, osim ako ljekar nije drugačije savjetovao, paziti na terapiju - ljeti se često prilagođavaju doze, posebno diuretika, nositi laganu odjeću, smanjiti fizičke napore i slušati signale svog tijela, redovno mjeriti pritisak i kontrolisati puls.

Ukoliko osjetite bilo kakve nove tegobe, poput ubrzanog rada srca, stezanja u grudima, pojačanu zaduhu ili malaksalost, prema riječima Ćorović-Kuburović, nikako ne treba oklijevati i čekati.

Navodi kako dehidracija i poremećaj elektrolita mogu biti izuzetno opasni za srčane bolesnike.

- Kad se tijelo znoji zbog visokih temperatura, ne gubi se samo voda, već i važni elektroliti poput natrija, kalija i magnezija. Ovi minerali igraju ključnu ulogu u pravilnom radu srčanog mišića i održavanju normalnog ritma srca. Kod srčanih bolesnika, naročito onih koji uzimaju diuretike (lijekove koji pojačavaju izlučivanje tečnosti), ovaj gubitak može biti još izraženiji i brži. Rezultat toga mogu biti: pad krvnog pritiska, što dovodi do vrtoglavice, nesvjestice i slabosti; pojava aritmija - jer poremećaj kalija i magnezija direktno utječu na električnu provodljivost srca; zgušnjavanje krvi - što povećava rizik od stvaranja trombova i infarkta. Zato je kod srčanih bolesnika ključno održavati ravnotežu tečnosti i elektrolita - redovno piti vodu (u skladu s preporukom ljekara), izbjegavati pretjerano izlaganje suncu i pratiti simptome poput grčeva u mišićima, preskakanja srca, slabosti i smanjenog mokrenja. U nekim slučajevima, potrebni su i dodaci elektrolita, ali isključivo uz prethodni savjet kardiologa - kaže Ćorović-Kuburović.

Nagle temperaturne oscilacije - prelazak iz velike vrućine u jako rashlađenu prostoriju (ili obrnuto), kao i promjene vremena s danima velike razlike u temperaturi - posebno su, dodaje, opasne za kardiovaskularne pacijente.

- Za osobe koje imaju od bolesti srca, organizam se teže prilagođava ovim promjenama. Krvni sudovi se pri vrućini šire, a na hladnoći stežu. Kada se to dešava naglo, dolazi do: naglog pada ili skoka krvnog pritiska, što izaziva vrtoglavicu, malaksalost, pa i gubitak svijesti, povećanog napora za srce, koje pokušava da kompenzuje promjene protoka krvi, izazivanja anginoznih bolova, jer se srčani mišić u tim trenucima može slabije snabdijevati kisikom te većeg rizika od aritmija, zbog dodatnog stresa na srčani sistem. Ravnoteža i postepeno izlaganje temperaturama ključ su zaštite srca - navela je Ćorović-Kuburović.