Saopćili su da je osumnjičeni Ljuban Ećim ispitan u prisustvu njegovog advokata u Višem sudu u Beogradu.

Ispitivanje je, kako je saopćeno, organizirano 26. juna prošle godine u Višem sudu u Beogradu, u Odjeljenju za ratne zločine, s obzirom na to da se osumnjičeni nalazi u bjekstvu i nedostupan je pravosudnim organima BiH. Zapisnik o njegovom ispitivanju je sačinjen i dostavljen Sudu BiH, naveli su iz Tužilaštva. 

Iz Suda BiH na upit Faktora zbog čega je konkretno odbijena optužnica protiv Ećima odgovorili su da je "predmetna optužnica odbijena iz razloga što osumnjičeni nije adekvatno saslušan u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine".

- Navedeno znači da osumnjičeni Ljuban Ećim nije ispitan u skladu sa članom 78. stav 2. tačka c) Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, te u skladu sa pravima koja mu garantuje član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima - naveli su iz Suda na naš upit.

VEZANI TEKST - Iz Tužilaštva BiH demantuju advokata: Ljuban Ećim je saslušan u Beogradu

Drugi stav člana 78 Zakona o krivičnom postupku BiH koji govori o pouki osumnjičenom o njegovim pravima glasi:

Na početku ispitivanja osumnjičenom će se saopćiti za koje krivično djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a poučiće se i o sljedećim pravima:

a) da nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja,

b) da može uzeti branioca po svom izboru koji može biti prisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca bez naknade u slučajevima predviđenim ovim zakonom,

c) da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to učini u prisustvu branioca, da je takav njegov iskaz dopušten kao dokaz na glavnom pretresu i da bez njegove saglasnosti može biti pročitan i korišten na glavnom pretresu.

Iz Tužilaštva BiH u međuvremenu su poslali još jedno saopćenje za javnost, a u kojem su najavili da će odrediti tim tužilaca iz Posebnog odjela za ratne zločine, a koji će raditi na ovom predmetu.

- Tim tužilaca određen je zbog bržeg i efikasnijeg procesuiranja predmeta.Tim će poduzeti sve potrebne aktivnosti, kako bi se što prije nastavilo procesuiranje u ovom predmetu - naveli su iz Tužilaštva.

Optužnicom, koju je Sud odbio potvrditi, Ljuban Ećim se tereti da je za vrijeme širokog i sistematičnog napada Vojske Republike Srpske i policije na stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši i okoline, od početka juna 1992. do sredine 1994. godine, u svojstvu zamjenika i de facto zapovjednika Specijalne jedinice policije Centra službi bezbjednosti Banja Luka, učestvovao u udruženom zločinačkom pothvatu, sa drugim zapovjednicima i pripadnicima vojske i policije.



U optužnici se navodi da je progon počinjen ubistvima, deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva, protivzakonitim zatočenjem, mučenjem, zlostavljanjem, tjeranjem na prinudne radove, silovanjem, prisilnim nestancima, pljačkanjem imovine, uništenjem kulturnih, vjerskih i historijskih spomenika i vjerskih objekata, kao i drugim nečovječnim djelima.

Optužnicom su obuhvaćeni zločini nad civilima u mjestima Kotor-Varoš, Hrvaćani, Orahova, Bilice, Kotor, Kukavice, Donji Vrbanjci, Večići, Dabovci, Hanefići, a zločini se odnose na ubistvo više desetaka žrtava, nezakonito zatočenje više stotina civila, među kojima su bile i žene i djeca, kao i časne sestre i vjerski dužnosnici. Također, optužnica se odnosi i na namjerna uništavanja i paljenja 15 džamija i vjerskih objekata kao i osam crkava i vjerskih objekata, među kojima su i objekti historijskog naslijeđa izgrađeni u 19. stoljeću.

Iz Tužilaštva su ranije najavili da će navode optužbe dokazivati pozivanjem 261 svjedoka, među kojima 16 sa mjerama zaštite, te čitanjem preko 1.450 materijalnih dokaza.

VEZANI TEKST - Sud odbio potvrditi optužnicu protiv Ljubana Ećima: Tužilac "zaboravio" da mu treba dokaz o saslušanju?!

Ljuban Ećim simbol je terora i ratnih zločina na poduručju Krajine gdje je obavljao najsloženije obavještajne i najbrutalnije policijske poslove, ubistva, privođenja, mučenja. Sve relevantne sigurnosne službe u regiji su ga smatrale čovjekom koji je organizirao skrivanje tada odbjeglog haškog optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića.

Pobjegao je u Srbiju nakon što je sklonjena ratna politička struktura okupljena oko Karadžića.

Biljana Plavšić i Milorad Dodik najavljivali su njegove hapšenje, ali je sve ostalo na njegovoj smjeni sa funkcije u Državnoj bezbjednosti RS-a, nakon čega je ubrzo 1997. preselio u Beograd pod skute tadašnjeg DB-a Srbije sa Jovicom Stanišićem na čelu, kao i njegovog kuma Željka Ražnatovića Arkana.