Odluka kojom je srbijansko rukovodstvo pokušalo legalizirati uvođenje vojne uprave u Sloveniji i Hrvatskoj i legalizirati upotrebu JNA protiv nezavisnosti ovih republika nije usvojena zahvaljujući jednom Srbinu - Bogiću Bogićeviću, tadašnjem bh. predstavniku u jugoslavenskom predsjedništvu.

Izvršen je silan pritisak da se izglasa uvođenje vanrednog stanja u cijeloj Jugoslaviji, te praktički izvrši vojni udar kojim bi se uvela vojna hunta po mjeri Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem.

Ali Bogić Bogićević je presudio. Bio je čovjek koji je tada istupajući moralno i principijelno, rekao odlučno "ne".

Promiloševićevski članovi Predsjedništva SFRJ računali su na njegov glas kao Srbina, ali na njihovo iznenađenje Bogićević je dao glas protiv. 

- Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji - rekao je tada Bogićević.

Danas, Bogić Bogićević je kandidat za gradonačelnika Sarajeva. On je prihvatio kandidaturu, a predložio ga je SDPBiH u dogovoru sa partnerima iz "Četvorke".

VEZANI TEKST - Bogić Bogićević prihvatio kandidaturu SDP-a BiH za gradonačelnika Sarajeva

Za člana Predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević je izabran 25. juna 1989. godine i to na način na koji niko drugi, ni prije ni poslije, nije bio izabran. Prvi put nakon 45 godina dogodilo se da se iz BiH bira funkcioner za državnu ili partijsku funkciju putem referenduma. Tada je održan prvi referendum i za člana Predsjedništva su glasali svi građani BiH.

Bogićević je dobio 200.000 glasova više od drugoplasiranog kandidata Dragana Kalinića. Izbore je dobio širom BiH, osim u Sarajevu. Bogićević je prije toga godinama bio i predsjednik omladinske organizacije Jugoslavije.

U jednom od intervjua koje je dao za RSE, Bogićević je o toj sada već dalekoj 1989. godini govorio kao prekretnici.

- 1989. godina je po mnogo čemu bila dobar signal, da ne upotrijebim velike riječi poput historijska godina ili godina prekretnica, za sve što će se događati u narednom periodu. Te godine imali smo takozvano "događanje naroda", koje će kasnije prerasti u ubijanje naroda. Imali smo na Gazimestanu bukvalno najavu rata. Čak je i u detaljima već bilo jasno šta se sprema. Sjećam se, naprimjer, toga da je problem bio čiji će vijenac na Gazimestanu biti položen prvi, vijenac Srbije ili Federacije. Slobodan Milošević tako nije dozvolio da Janez Drnovšek, prvi čovjek države, polaže vijenac prije njega na spomenik na Gazimestanu. Pa smo našli kompromis tako da su vijenci uporedo polagani. Došlo je 1989. i do formiranja HDZ-a, kada je Franjo Tuđman najavio preporod Hrvatske. Ta godina će ostati zapamćena po nacionalističkoj histeriji. Jedan nacionalizam je uvijek porađao drugi nacionalizam. Ne treba zaboraviti da je na ovim prostorima, za razliku od onog romantičarskog nacionalizma u feudalno doba, nacionalizam uvijek porađao totalitarizam. Između balkanskog nacionalizma i noža samo nas je jedan korak dijelio – kazao je Bogićević.

Prisjećajući se tih dana, od prije 31 godinu, Bogićević kaže "da je tada JNA okupirala zemlju, bila bi to obnova srpskog Dušanova carstva i početak srpske hegemonije".

- Danas je teško odrediti koliko bi ta strahovlada trajala i kad bi bila slomljena, ali bi to dugo potrajalo. U tom slučaju ne bi bilo ni referenduma o nacionalno-republičkim državnostima, ne bi bilo ni novih samostalnih država, dodajući kako su pritisci na njega tada bili žestoki.

Njihova kampanja imala je kodno ime "Lomljenje Bosanca". Sebi su dali u zadatak da to obave za deset dana. Nisu uspjeli iako su pokušavali svim sredstvima: i milom i silom. Nuđen je novac, doživotno uhljebljenje u Beogradu i tome slično. Ali je preko njihovih medija orkestrirana i skandalozna kampanja, kao druga vrsta mog "obrađivanja". Nije to bilo lako podnositi, gomilu laži i uvreda, sve do poricanja moje pripadnosti srpskom narodu. Utjeha mi je, međutim, da su ti ljudi završili na đubrištu, a da sam ja svoju ljudsku čast sačuvao - istakao je on. 

Bogićević je po povratku u Sarajevo prestao primati plaću kao član Predsjedništva te je preživio zahvaljujući prijateljima.

- To je bio jedan od oblika zastrašivanja ili, pak, kažnjavanja da se, između ostalog, oduzme plaća. U Sarajevu sam tek u maju 1992. godine počeo raditi u SDP-u. Prije toga, skoro godinu nisam nigdje radio. Svaki čovjek ima prijatelje. Prijatelji, prije svega iz Sarajeva, su mi pomagali u to doba, ali sam živio prilično oskudno, i lično i porodično. Naravno, to je cijena mog izbora - rekao je jedne prilike Bogićević.  

Tablodit "Informer" koji je pod direktnom kontrolom Aleksandra Vučića objavio je "šokantnu" vijest da je Srbin kandidat za gradonačelnika Sarajeva. Iz teksta koji su objavili, jasno je da ne mogu prežaliti što se Bogićević kao Srbin nije pridružio Miloševićevim krvavim pohodima u Jugoslaviji. Naravno, a što je strategija beogradskog režima, istaknuto je da je Milošević spašavao Jugoslaviju. 

Bogić Bogićević rođen je u Ugljeviku 1953. godine, a član Predsjedništva SFRJ je bio od  16. maja 1989. do septembra  1991. godine.