Činjenice

Kako Dodikove opstrukcije utječu na RS: Dugovi rastu, ljudi sve manje, ekonomija na koljenima

Objavljeno: 26.08.2019. u 19:30 Autor: Nedim Pobrić

Za ilustraciju pogubnosti Dodikove politike po ekonomiju entiteta RS nećemo koristiti usporedbu sa članicama Evropske unije ili regiona već sa drugim dijelom BiH, entitetom FBiH

FOTO: Kemal Softić

Stalne opstrukcije, izazivanje sukoba, podizanje tenzija i uvrede na etničkoj ili vjerskoj osnovi temelj su političkog djelovanja predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Takva politika negativno djeluje na živote svih građana BiH, iritira ih, ne dozvoljava napredak u integracijskim procesima, ali je naročito pogubna po građane entiteta RS, u kojem Dodik crpi svoj politički kapacitet i čije interese, navodno, zastupa.

Ova konstatacija nije subjektivna procjena protivnika njegove politike već zaključak kojeg nameću neumoljivi ekonomski parametri. Dok je entitet RS štitio od "političkog Sarajeva", prijenosa nadležnosti, NATO integracija i drugih fiktivnih opasnosti kojima je plašio javnost, Dodikova vlast je ovaj bh. entitet ekonomski u potpunosti opustošila.

Za ilustraciju pogubnosti Dodikove politike po ekonomiju entiteta RS nećemo koristiti usporedbu sa članicama Evropske unije ili regiona već sa drugim dijelom BiH, entitetom FBiH.

Zaposleni i prihodi

Od 829.477 zaposlenih osoba u BiH, koliko ih je evidentirano u maju ove godine, njih 532.779 je zaposleno u FBiH. U RS-u je zaposleno 278.838 osoba, gotovo dvostruko manje nego u drugom entitetu. U odnosu na maj 2014. godine, ukupan broj zaposlenih u FBiH je porastao za 89.625 ili 20,22 posto. Istovremeno je u RS-u taj broj rastao dvostruko sporije. Zaposleno je novih 36.348 radnika ili 11,99 posto više u odnosu na maj 2014.

Razlika u broju zaposlenih se reflektira i na ostvarene prihode. Ukupan porez na dohodak u FBiH je u 2018. godini iznosio 456.550.891 i veći je za 13,19 posto u odnosu na godinu ranije. U RS-u je taj iznos u 2018. manji za 2,2 posto u odnosu na 2017. godinu, a prikupljeno je 229.188.248 KM. Manji je i prikupljeni doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. U RS-u je u 2018. po toj osnovi prikupljeno 35.291.050 KM, odnosno 13,31 posto manje u odnosu na 2017. U FBiH je zabilježen rast. Prikupljeno je u 2018. 158.627.750 KM, što je 8,85 posto više u odnosu na 2017.

Prikupljeni doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje u FBiH u 2018. godini su iznosili 1.910.084.439 KM, dok je u RS-u prikupljeno tek 861.075.492 KM. Ništa bolje stanje nije ni kada su u pitanju doprinosi za zdravstveno osiguranje. U FBiH je u 2018. godini po toj osnovi prikupljeno 1.377.719.854 KM, a u RS-u 539.105.219 KM, što je 5,76 posto manje u odnosu na 2017. Ukupni doprinosi koji se izdvajaju iz plaća u FBiH su u 2018. godini povećani za 253.564.184 KM u odnosu na 2017. godinu, dok su u RS-u povećani tek za 16.060.841 KM.

Primanja

Početkom ovog mjeseca su se iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS-a požalili da medicinska sestra u UKC RS-a mjesečno prima oko 870 KM, dok s druge strane, ističu, ukupna primanja medicinske sestre u UKC Tuzla iznose do 1.400 KM, a u KCUS-u 1.700 KM.

Razlike u primanjima se ne odnose samo na zdravstveni sektor. Vlasti u RS-u su se nedavno pohvalile kako je prosječna plaća u tom bh. entitetu gotovo dostigla onu u FBiH i manja je "za samo jednu marku". Međutim, propustili su spomenuti kako su u prosječnoj plaći u RS-u integrirana i primanja koja se u FBiH ne obračunavaju pri utvrđivanju prosječne plaće, poput toplog obroka, te razlika u prosječnim primanjima nije "samo jedna marka" već najmanje 20 posto u korist FBiH.

U FBiH su veće i penzije. Prosječna penzija isplaćena u RS-u za juli ove godine je iznosila 381 KM, dok je u FBiH iznos prosječne penzije 418 KM. Najniža isplaćena penzija u FBiH u julu ove godine iznosi 371 KM, dok je u entitetu RS oko 190 KM.

Direktna strana ulaganja

Posljedice Dodikove politike po entitet RS ponajbolje ilustrira iznos direktnih stranih ulaganja. Prošle godine je, prema podacima Centralne banke BiH, u BiH iz inostranstva investirano 783,4 miliona KM. Struktura ulaganja po entitetima je za sada dostupna za prva tri kvartala 2018. godine. Od ukupno 668,6 miliona KM, koliko je investirano u tom periodu, u RS je, prema podacima Ministarstva privrede i preduzetništva RS-a, uloženo tek 64,3 miliona KM, što je deset puta manje u odnosu na FBiH.

Direktna strana ulaganja u 2017. godini u BiH iznosila su 777,7 miliona KM. Od tog je iznosa u FBiH investirano 569,9 miliona KM ili 73,28 posto. U 2016. godini je evidentirano 536,3 miliona KM direktnih stranih ulaganja u BiH, a FBiH je pripalo čak 484,9 miliona KM, odnosno deset puta veći iznos nego onaj koji je "završio" u RS-u.

Kakav je "poslovni raj" Dodik napravio u "boljem dijelu BiH", svjedoči i činjenica o 19 kompanija iz Srbije koje su svoja sjedišta "preselila" iz RS-a u FBiH.

Javni dug

Zastupnica PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić nedavno je upozorila da je ukupan dug tog bh. entiteta gotovo sedam milijardi, a ne 5,8 milijardi KM, što je cifra kojom "barataju" zvaničnici iz RS-a. U tom iznosu, pojasnila je Trivić, nisu uračunata dugovanja zdravstvenog sistema, koja, tvrdi ona, prelaze milijardu KM.

- Ukupan dug RS-a je skoro sedam milijardi KM, što je 70 posto BDP-a RS-a – upozorila je Trivić.

Ukoliko kao tačan uzmemo podatak da je javni dug entiteta RS 5,8 milijardi KM, to iznosi 4.721 KM po glavi stanovnika. Ukupan javni dug u FBiH, uključujući dug kantona, gradova, općina, javnih preduzeća i drugih korisnika kredita, na kraju 2018. godine iznosio je 5.651.960.000 KM ili 27,52 posto BDP-a. To u praksi znači da je FBiH zadužena 2.546 KM po glavi stanovnika. BDP FBiH iznosio je 2018. godine 21.946 miliona KM, a BDP RS-a 10.682 miliona KM.

Prema analizi prof. dr. Dragana S. Jovića, na osnovu podataka iz 2017. godine, razlika između javnog duga RS-a i FBiH je ogromna. RS duguje oko 50 posto, a FBiH oko 30 posto BDP-a. Ovaj podatak naročito zabrinjava stanovnike RS-a ukoliko se u obzir uzme da je entitetska vlast već privatizirala ključna preduzeća, dok FBiH to još nije uradila.

Bankarski sektor

Uspio je Dodikov režim dovesti do propasti tri banke, Balkan Investment banke Banke Srpske i Bobar banke, a ugašene su i Robne rezerve RS-a. Procjenjuje se da je u tim bankama nepovratno izgubljeno nekoliko stotina miliona KM koje su pripadale građanima i institucijama. Oko 140 miliona KM je za saniranje štete isplaćeno iz Agencije za osiguranje depozita, državne institucije koje, kako to Dodik voli kazati, "nema u Dejtonskom sporazumu". 

Građani FBiH su u 2018. godini u bankama na štednji imali devet milijardi i 164 miliona KM, što znači da je svaki stanovnik u prosjeku imao u banci 3.863 KM. U RS-u je ukupna štednja iznosila tri milijarde i 393 miliona KM, što znači da je svaki stanovnik ovog bh. entiteta imao prosječnu ušteđevinu od 2.882 KM.

Prirodni priraštaj

Entitet RS još od 2002. godine bilježi negativan prirodni priraštaj, a rekordi su oboreni 2018. godine. Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, u 2018. godini je umrlo 14.763 osoba dok je na svijet došlo samo 9.568 beba. Negativan trend je nastavljen i ove godine. U prvom tromjesečju je registrirano 4.440 umrlih te samo 2.090 rođenih.

Negativan prirodni priraštaj je registriran i u FBiH, ali daleko od obima u kojem je prisutan u entitetu RS. U FBiH je u 2018. godini rođeno 18.899 beba, a registrirano je 21.442 umrlih. U prvom kvartalu ove godine je umrlo 5.493 osoba, a rođeno je 3.901 beba.

Indikativno je i učešće entiteta u ukupnom broju turista koji posjećuju BiH. Entitet RS je u junu ove godine posjetilo 42.589 turista, dok je u FBiH boravilo 135.160 turista. Prošle godine je FBiH posjetilo 1.071.097 turista, dok su u RS-u u istom periodu evidentirane 381.802 posjete turista. Samo Kanton Sarajevo je u 2018. godini posjetilo 573.227 turista.

Ovaj kraći presjek ekonomskih pokazatelja vjerodostojno oslikava posljedice politike Milorada Dodika po entitet RS i sve njegove stanovnike. Dalje opstrukcije, kojima šef SNSD-a prijeti, bi se negativno odrazile na sve građane BiH, ali, očigledno je, ponajviše na građane RS-a, entiteta čije institucije, odnosno njihovo funkcioniranje, u potpunosti ovise o novim kreditnim zaduženjima.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije