S druge strane, Međunarodni monetarni fond (MMF) je prije nekoliko mjeseci objavio optimističniju procjenu, ekonomski rast od 3,5 posto. Koja je procjena realnija?

- Sve su to predviđanja koja se baziraju na određenim pretpostavkama. Teško je reći ko će biti u pravu. Evidentno je da se inflacija počinje pojavljivati u razvijenim zemljama i ta činjenica može utjecati na oporavk bh. ekonomije.

Prema mojim procjenama, ekonomski rast BiH može iznositi dva do tri posto, s tim da sam ja bliži ovoj prvoj brojci - kaže prof. dr. Muharem Karamujić sa Katedre za finansije Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Prof. dr. Muharem Karamujić

Naš sagovornik podvlači kako se u doba pandemije koronavirusa u svjetskim ekonomijama vodilo preventivnom mjerom - u finansijske tokove ubaciti što više novca.

- Ogromna sredstva su ubrizgana u vrijeme kada je kompletna potrošnja bila znatno smanjena. Imamo, recimo, situaciju da su cijene nekretnina znatno skočile, a da je smanjena stanogradnja.

Građevinski materijal je znatno poskupio, sirovine također, samo su cijene željeza povećane za nekoliko puta... I još jedna bitna stvar. Svjetska ekonomija se ponaša kao da je pandemija koronavirusa prošlost. Ukoliko se to ne ispostavi tačnim u narednim mjesecima, cijela planeta, samim tim i BiH, zapast će u novu ekonomsku krizu - ističe Karamujić.