Iako je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još prije deset dana usvojilo Program reformi BiH, javnost se nesmanjenim intezitetom suočava sa različitim proizvoljnim interpretacijama tog dokumenta. Žarište rasprave je u entitetu RS, gdje jedna strana dokument tumači kao nastavak NATO puta, a druga kao potvrdu "vojne neutralnosti" tog bh. entiteta.

Ultimativni argumenti ovih drugih, koje predvodi član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, su naziv dokumenta i dio njegovog sadržaja.

- Kaže se da proces ne prejudicira članstvo, a ako ne prejudicira članstvo, onda ne prejudicira ni put u članstvo – kazao je Dodik u petak novinarima u Banjoj Luci.

Istovremeno ovaj član Predsjedništva BiH tvrdi kako dostavljanje Programa reformi BiH u sjedište NATO-a ne znači "aktiviranje MAP-a".

Sa posljednjom se konstatacijom teško ne složiti. Dostavljanje bilo kakvog dokumenta u Brisel neće i ne može označiti aktivaciju MAP-a, s obzirom da je MAP za BiH aktiviran još 5. decembra prošle godine.

Lako oboriva teza iz Dodikovih istupa jeste ona prema kojoj Program reformi BiH nije Godišnji nacionalni program (ANP) i ne predstavlja kretanje ka članstvu u NATO-u jer se u ovom dokumentu ističe kako on "ne prejudicira članstvo" u Alijansi.

Kako bi ukazali da "neprejudiciranje članstva" nije distinkcija između ANP-a i Programa reformi BiH, nećemo se pozvati na istupe domaćih zvaničnika koji su ukazivali da ANP ne znači po automatizmu članstvo u NATO-u, već na zvaničnu stranicu ove vojne Alijanse, u kojoj se u opisu MAP-a navodi upravo ta konstatacija.

Na tu je činjenicu u pismu članovima Predsjedništva BiH, kojim ih poziva na slanje ANP-a, ukazao i američki državni sekretar Mike Pompeo.

- Taj potez neće predodrediti buduće članstvo u NATO-u, ali će imati pozitivan utjecaj na transformaciju i modernizaciju Oružanih snaga – pojasnio je Pompeo.

Konstatacija o "neprejudiciranju članstva", dakle, ni u kom slučaju ne čini razliku između ANP-a i Programa reformi BiH.

Dodik je u petak najavio i da će Program reformi BiH, prije nego što bude upućen u sjedište NATO-a, biti dostavljen Narodnoj skupštini RS-a, koja bi, pretpostavlja se, trebala dati svoj sud o tom dokumentu.

Narodnu skupštinu RS-a, ili bilo koji niži nivo vlasti u BiH, ništa ne sprječava da daju svoj sud o tom dokumentu, ali suštinski na njega ne mogu utjecati, kao ni na njegovo slanje u Brisel. Lijepo je to pred Komisijom za pripremu izbora Vijeća ministara BiH objasnio SNSD-ov mandatar za novi saziv Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

- Narodna skupština RS-a nikada sama ne može nametnuti državnim institucijama svoje zaključke, niti odluke, već da se politikom konsenzusa pokuša postići dogovor o nekim temama – kazao je Tegeltija.

Dakle, Narodna skupština RS-a može dati svoj sud, ali ne može svoj sud nametnuti nadležnim državnim institucijama, što je u konkretnom slučaju Predsjedništvo BiH, koje je već usvojilo odluku o usvajanju Programa reformi BiH i dostavljanju tog dokumenta u Brisel dan nakon potvrđivanja Tegeltijinog imenovanja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

ANP je dokument u kojem su sadržane reforme koje država aspirantica u okviru MAP-a namjerava provesti u predstojećoj godini kako bi prilagodila svoje kapacitete NATO standardima. Sama činjenica da će BiH NATO-u dostaviti dokument koji sadrži spisak planiranih reformi, ali pod drugačijim nazivom, sasvim dovoljno govori o karakteru tog dokumenta u kontekstu daljeg puta ka NATO-u.