Izgradnja tunela Prenj na Koridoru Vc jedan je od najvećih građevinskih i inženjerskih izazova u Bosni i Hercegovini i kada bude završen, bit će jedan od najdužih cestovnih tunela u Evropi, kazao je projektant tunela Prenj iz slovenske kompanije Elea iC David Rajšter.

Rajšter ističe kako na projektovanju tunela radi međunarodna ekipa od oko 50 stručnjaka jer se radi o, navodi, tehnički izuzetno zahtjevnom projektu po pitanjima sigurnosti, ventilacije, prometa i hidrogeologije, gdje i leži najveći izazov.

Projektovanje tunela Prenj bit će završeno polovinom ove godine, a nakon toga vjerovatno i tenderske procedure.

- Kada završimo projektovanje i tenderske procedure, započet će gradnja tunela. Teško je trenutno odrediti koliko dugo će trajati gradnja tunela jer imamo nepoznate faktore koji mogu produžiti ili skratiti vrijeme izgradnje.

{$galerijaFotografija}

Geotehnički i hidrološki rizici izgradnje tunela Prenj su veliki, dodaje Rajšter, zbog čega će se fazi ispitivanja pristupiti veoma oprezno i detaljno.

- U slučaju da se dogode neki scenariji za koje mi smatramo da su mogući, napredak će biti usporen, ali za svaki scenarij imamo rješenje. U ovom momentu je o tome nezahvalno govoriti - dodao je.

Mehmed Mesihović, projektant kompanije Arkus d.o.o, danas je na stručnom skupu "Tunelogradnja u BiH - Koridor Vc", govorio o historiji tunelogradnje u BiH i izazovima izgradnje velikog broja tunela na oko 320 kilometara dugom autoputu koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Kako je kazao, na autocesti se izgradilo 16 tunela, dok je na Koridoru Vc trenutno u izgradnji sedam tunela.

- U ovoj godini planirana je izgradnja 16 kolometara tunela na više dionica, uključujući tunel Prenj, koji je u fazi tenderskog odabira izvođača radova. Mi smo izdali publikaciju u kojoj je dato dosta informacija o količinama materijala i kategorizaciji stjenske mase i geologiji svih tih tunela, radi se o velikom broju tunela, njih čak 51 – naveo je on.

Dodaje da je ukupna dužina tunela na Koridoru veća od 60 kilometara, a trenutno je završeno oko 13 km.

U BiH je, zajedno sa željezničkom infrastrukturom, ističe Mesihović, planirana izgradnja oko 100 kilometara tunela.

Šef projektovanja u Autocestama FBiH Tarik Pihura kazao je da ova kompanija ima cilj da završi izgradnju kompletnog Koridora Vc do kraja 2028. godine, te da bi prema trenutnom stanju rokovi trebali biti ispoštovani.

- Potrebna nam je podrška lokalnih zajednica, ali za sada izgleda da bi sve na vrijeme trebali završiti. Postoji jedan visok nivo odgovornosti prema lokalnim zajednicama i mi poušavamo da ispunimo njihove zahtjeve. Proces eksproprijacije je dugotrajan i na nekim dionicama traje tri do četiri godine, ali nadamo se da to neće mnogo utjecati na radove - rekao je Pihura.

Dodao je da je konekcija autoputa sa Dobojom planirana do 2026. godine, što bi za Sarajevo, Zenicu i cijelu srednju Bosnu bilo od izuzetnog značaja za ubrzanje prometa roba i putnika prema Evropi. 

Samir Dolarević, profesor i dekan Građevinskog fakulteta i predsjednik Udruženja inžinjera i geotehničara u BiH, kometirajući današnji skup ističe kako je širenje svakog znanja značajno.

- Kada se skupi ovakav impozantan broj kompetentnih ljudi, mora imati značaja za sve ljude koji se bave ovim poslom. To je značajno u svakoj struci, a pogotovo u geotehnici gdje se mnogi problemi baš i ne mogu potpuno kvantificirati i onda je tu iskustvo vrlo značajno – naveo je on.

Da biste realizovali takav projekat, poput tunela koji je dužine više od 10 km, potrebni su dobri istražni radovi kako prilikom realizacije projekta, pojašnjava Dolarević, ne bi bilo iznenađenja koji ne bi mogli ugroziti projekat.

- Naravno, takvih problema će vjerovatno biti, ali bitno je da su prikupljeni podaci koji su potvrdili da je taj projekat moguće izvesti – dodao je.

Davorin Kolić, predsjednik Hrvatske asocijacije za tunele i podzemne konstrukcije, na današnjem skupu govorio je o razvoju tunelogradnje u Evropi i regionu.

- Ono što je bitno jeste da je ustvari Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja u ovom trenutku sistemski i masovno razvija tunelogradnju na svojim autocestama jer je u ostalim dijelovima Evrope to urađeno u prijašnjim godinama. To je put prema jugoistoku Evrope i prema Turskoj, kasnije i Ukrajini – naveo je Kolić.

Razvoj cestovne i željezničke infrastrukture, navodi Kolić, izuzetno je nužan i značajan.

- Vi ako želite razvijati zemlju, morate imati transportnu komunikaciju - zaključio je.