Čak i ako ste adolescenciju ostavili daleko iza sebe, možda ćete se sjetiti da to može biti burno vrijeme u smislu misli i osjećaja, te da se u mozgu događa mnogo reorganizacije, čak i bez globalne pandemije i povezanih blokada.

Nedavna studija istraživača sa Univerziteta Stanford i Univerziteta Kalifornije u San Francisku zaključila je da je pandemija "ubrzala" dio ove reorganizacije.

- Već znamo iz globalnih istraživanja da je pandemija negativno uticala na mentalno zdravlje mladih, ali nismo znali šta fizički čini njihovim mozgovima - kaže psiholog Ian Gotlib, direktor Stanfordskog neurorazvojnog odjela, Affect. i Psihopatološki (SNAP) laboratorij u Kaliforniji.

Tim je pregledao snimke mozga magnetnom rezonancom (MRI) 81 djeteta snimljene prije pandemije (između novembra 2016. i novembra 2019) i 82 djece snimljene tokom pandemije (između oktobra 2020. i marta 2022), ali nakon što su ograničenja izolacije ublažena (proljeće 2020. u Kaliforniji).

Zatim su istraživači uporedili snimke djece iz obje grupe, koristeći faktore koji uključujući spol, dob, pubertetski status, etničku pripadnost, stres u ranijem životnom periodu i socioekonomsku pozadinu, kako bi im dali više tačaka poređenja.

Skeniranje je pokazalo da se proces starenja mozga naizgled ubrzao u grupi nakon pandemije. Period izolacije kraći od godinu dana rezultirao je ekvivalentom tri godine starenja mozga u drugoj selekciji mladih.

Loše mentalno zdravlje je također primijećeno u grupi nakon pandemije, iako nije jasno da li je to direktno povezano sa starošću mozga. Ono što nam ova studija ne može reći je da li će ove promjene biti trajne ili da li će se pojaviti novi problemi mentalnog zdravlja koji će nastati zbog ubrzanih promjena u ovim ključnim moždanim strukturama.

- Hoće li njihova hronološka starost na kraju dostići "dob mozga"? Ako njihov mozak ostane trajno stariji od njihove hronološke starosti, nejasno je kakvi će biti rezultati u budućnosti. Za 70-godišnjaka ili 80-godišnjaka očekivali biste neke kognitivne i memorijske probleme na osnovu promjena u mozgu, ali šta to znači za 16-godišnjaka ako im mozak prerano stari? - pita Gotlib. 

Za to će biti potrebno više istraživanja. Tim planira nastaviti pratiti istu grupu ljudi kako stari, tražeći dalje promjene u strukturi mozga i bilo kakve komplikacije mentalnog zdravlja koje bi se mogle razviti.

Svi mladi ljudi su bili regrutovani za studiju o depresiji tokom puberteta. Međutim, dolazak COVID-19 i zbog čega je došlo do pauze u studiji tokom karantina, naveli su istraživanje u drugom smjeru.

Nalazi bi mogli ukazivati ​​na potrebu da se isprave druge studije mozga koje će morati uzeti u obzir ovo neurološko ubrzanje starenja. Djeca koja su proživjela pandemiju neće nužno biti u istom neurološkom stanju kao djeca koja su bila prije njih, iako izdvajanje tih razlika neće biti jednostavno.

- Pandemija je globalni fenomen, nema nikoga ko je nije iskusio - kaže Gotli.