Neuropsihološke studije su dokazale da postoji direktna korelacija između učinka sportskog klađenja na mozak i ponašanja koje se često manifestira kao rezultat. Dosta mentalnih trenera tvrde da sportski kladioničar misli da može postati dobar u svom zanatu i uzeti novac od kladionice uz dubinske analize i razne strategije. Kladioničari vjeruju da mogu povećati svoje šanse za pobjedu umjesto da imaju 50-50 šanse.

Ali ono u šta kladioničar vjeruje nije uvjek istina. Neki su u stanju da pronađu "ivicu" kroz suprotnu igru, filmsku studiju ili sa posebnim poznavanjem tržišta klađenja, ali većina kladioničara ne posjeduje nivo sofisticiranosti ili discipline da bi se često izdigao iznad nasumičnih rezultata. Neki ljudi idu nizom sreće i steknu lažni osjećaj samopouzdanja.

Sportsko klađenje uzrokuje da naš mozak oslobađa dopamin, što nas tjera da tražimo više

U studiji koja je referencirana u časopisu Science Daily od prije nekoliko godina, naučnici su otkrili da ni iskustvo u klađenju niti specifično poznavanje igre nisu dali prednost kladioničarima. To je zanimljiva perspektiva ponašanja sportskog kladioničara, ali kako se to ponašanje stvara? Odgovor je čisto hemijski: oslobađanje neurotransmitera zvanog dopamin.

Dopamin je sistem nagrađivanja vašeg mozga. Dopamin je hemikalija koja se oslobađa kada radimo nešto zbog čega se osjećamo dobro - poput jedenja pice ili seksa ili vježbanja. Ove aktivnosti stimuliraju mozak, a oslobađanje dopamina pokreće mozak da ih želi ponoviti.

Baš kao što jedete tu pizzu, sportsko klađenje uzrokuje oslobađanje dopamina. Za početnike koji se klade, dopamin se oslobađa kada on ili ona dobije na opkladi. Sreća i ushićenje uzrokuju da kladioničar teži istim osjećajima iznova i iznova.

Vremenom, nama kao ljudskim bićima postaju dosadni isti rezultati (ludo je pomisliti da nekome može dosaditi pobjeda, ali čak se i to dešava). Kada se to dogodi, oslobađanje dopamina prelazi sa akcije dobitka na jednostavno stavljanje opklade. Razlog zašto se kladimo je taj što postoji neizvjesnost. Da smo imali unaprijed određen ishod, ne bismo ga željeli, jer bi bilo manje uzbudljivo.

Neuropsihološki gledano, u opkladu je uključeno mnogo više od same statistike i analize. Mozak se mijenja od prve opklade. Težimo osjećajima povezanim s pobjedom jer ta osjećanja izazivaju osjećaj vlastite vrijednosti. Ali na kraju, dosljedni kladioničari dobiju "navalu" svakom opkladom, i tu može početi ovisnost.

Ipak, bitno je napomenuti da sada postoji mnogo kladionica koje se bave problemima ovisnosti i čak postoje i specijalne telefonske linije i podrška kojoj se određeni kladioničar može obratiti ukoliko ima potrebe. 

Izgradnja neuronskih veza

Nije samo dopamin vrijedan pomene kada je riječ o procesima u mozgu tokom klađenja. Naime, svaki put kada želimo staviti opkladu mi treniramo naš mozak jer analiziranjem utakmica mi zapravo tjeramo svoj mozak da se više uključi to jest koristi neke "datoteke" i "fajlove" koje inače ne koristi. Sve te brojke kroz koje prolazimo dok tražimo određenu informaciju i dok skupljamo sve ono što nam je potrebno da bismo odigrali svoj tip. 

Našem mozgu je potrebna stalna vježba. Baš kao i vježbanje u teretani, i njemu je potrebna stimulacija različitog stepena težine. I što su interaktivne aktivnosti za mozak raznovrsnije – to se efikasnije može pumpati i povećati efikasnost. Osim klasičnih metoda poput čitanja papirnate knjige ili rješavanja križaljki svaki dan, možete koristiti i moderne igre, uključujući klađenje.

Učenje nove vještine uvijek dolazi kroz osjećaj nelagode. Ali nakon nekog vremena, sve postaje poznato i razumljivo kladioničaru. Fiziološki, to znači da je vaš nervni sistem stvorio nove neuronske veze. To je glavna tajna stalnog razvoja i poboljšanja mozga. Stoga bi igrači trebali poslušati savjet: često mijenjajte kladionice ili tražite druge vrste igara, prisiljavajući vaš mozak da analizira nove informacije.

Koje vještine se mogu steći igranjem kladionice:

- brzina reakcije
- logika i strateško razmišljanje
- poboljšano pamćenje, posebno vizualno pamćenje
- sposobnost asocijativnog mišljenja
- visok raspon pažnje
- Sposobnost programiranja mozga

Istraživanja posljednjih godina su dokazala da naša percepcija svijeta oblikuje naš nivo zdravlja. Analizirajući stil života dugovječnih ljudi, istraživači su zaključili da je odsustvo bolesti (posebno raka) često povezano s nepoznavanjem postojanja takvih dijagnoza. Drugim riječima, ljudi su previše uplašeni mogućih zdravstvenih problema, "navijaju se" i programiraju za najgori scenario. Kao rezultat, ovaj program se pokreće u mozgu da se samounište.

Ako povučemo paralelu sa klađenjem, kladioničar se stalno samoprogramira. Postavljajući se na pobjedu i uspjeh, podiže svoju vitalnost i tjera mozak da razmišlja samo u zadanom pravcu. Iznenadili biste se koliko je kockarima lakše prihvatiti loše vijesti nego drugima. Vještina da se osjećate kao pobjednik, lider, je odlična u svakodnevnom životu, u poslovnim pregovorima, u ophođenju s drugim ljudima.

Koristan savjet: Shvatite kladionicu kao odličan način za zabavu, za ublažavanje emocionalnog stresa. Ako imate pozitivan stav, klađenje će biti vaša dobra investicija u vlastito zdravlje. 

Zaključak

Mentalna strana sportskog klađenja važnija je nego što većina ljudi želi da vjeruje. Sada kada znate koliko je mentalna strana klađenja važna, bolje ste spremni za svoju karijeru u sportskom klađenju. Specifično za sportsko klađenje, morate biti u stanju da se nosite s mentalnim pritiskom povezanim s novcem koji dobijete i izgubite. Također morate prepoznati kako se nosite s nizovima pobjeda i poraza, te odrediti treba li se kladiti na igre i koliko često to treba činiti.

Ovo može zvučati mračno ili depresivno, ali nije tako. Većina sportskih kladioničara ima mogućnost da pobjedi na duge staze ako urade ono što treba. Ali samo nekolicina je spremna da obavi posao. Sportsko klađenje može biti dobro za trening vašeg mozga.