Služba EU za vanjske poslove pripremila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri vanjskih poslova EU razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, navodi se u spomenutom dokumentu.

VEZANI TEKST - Europarlamentarci: EU treba uvesti sankcije Dodiku i preispitati finansiranje projekata i pomoći RS-u

Evropska unija raspravlja o tome da li treba da uvede sankcije Dodikovom režimu u ukoliko njeni lideri ispune prijetnje da će se otcijepiti od ostatka zemlje. Dok diskusija dolazi u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorišući prošlomjesečnu odluku Sjedinjenih Američkih Država da uvedu sankcije njihovom dugogodišnjem lideru Miloradu Dodiku, piše Bloomberg.

U jednom od dokumenata, EU sugerisala je da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako RS na čelu sa Dodikom jednostrano prenese nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta.

Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka BiH sa puta prema EU, navodi se u dokumentu Bloomberga.

Također, tenzije između Bošnjaka i Hrvata povećali su napori bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti. Hrvati su tražili reformu Izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno nadglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom predsjedništvu zemlje.

VEZANI TEKST - Dodik za španski El Mundo: Najbolje je da se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH razdvoje na civiliziran način

EU je upozorila da su mogući sigurnosni incidenti ukoliko bosanski Srbi nastave sa "najgorim scenarijem" napora za otcjepljenje.

Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela da blokira dio sredstava za infrastrukturne projekte u RS.

Spomenuti dokument opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura u fondovima, kao i portfolij od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.

Od ministara vanjskih poslova Unije bit će zatraženo da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.

EU je u sklopu tog dokumenta ocijenila da ne postoji neposredna opasnost. Ali dodaje da se mogućnost lokalnih izliva nasilja ne može potcijeniti.

Također, u procjeni se navodi da je vanjsko angažovanje drugih, kao što su Srbija i Turska, sve veće, a postoji i rizik od miješanja onih koji bi mogli da iskoriste podjele za dalju destabilizaciju zemlje. Napominje se i da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda staviti veto na stabilizacijske snage pod vodstvom Evrope.