Endemsko drvo munika u svijetu poznato i kao "bosanski bor" ovih dana proživljava masakr na planinama Čvrsnica i Prenj.

Anes Podić iz udruženja Ekoakcija upozorava da se brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, već godinama dešava po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih sedmica je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj).

Ističe da je beskonačan i nekontrolisan lov na muniku i ostalo drveće omogućen zato što novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku.

- Na planinama Čvrsnica i Prenj se nalazi najveće stanište munika u BiH. Ovo drvo je svugdje strogo zaštićeno. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Imali smo zaštitu do 2011. godine do kada je vrijedila federalna uredba koja je mijenjala zakon o šumama, a od tada otkako Federacija BiH, gdje se uglavnom nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postaje potpuno nezaštićena vrsta. Pojedini kantoni su donijeli zakone o šumarstvu poput KS, ali HNK uopće nema zakon o šumama i tu  je otvoren lov na munika, to je njima vrijedan ulov, jer bez po muke dobijete gomilukubnih metara – ističe Podić.

Navodi da se radi o ogromnom i neprocjenjivom gubitku po našu biološku raznolikost.

Potpuna anarhija

- Imate stabla koja su nekoliko stotina godina stara a koja se ovih dana sjeku bez ikakvog ograničenja. To je potpuna anrahija. Ovo samo pokazuje da smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike. Zaštita munike je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode iz 2013. godine, mogli smo formirati listu strogo zaštićenih vrsta ali to nikada nije urađeno, naš živi svijet je ostao potpuno nezaštićen i zbog toga su štete ogromne -  govori Podić.

Upozorava da je drveća koji je simbol BiH sve manje i manje.

- U Italiji ima nacionalni park kojem je simbol munika. Ta oblast turizma je sve popularnija u svijetu, gdje turisti obilaze rijetko drveće, a mi nažalost i ako jednog dana proglasimo nacionalni prak nećemo imati šta da pokažemo u njemu. Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka "Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran". Formiranje ovog zaštićenog područja, po uzoru na druge zemlje regiona i Evropske Unije, otvorilo bi i puteve razvoja, zarade i opstanka mnogim sada zapuštenim seoskim zajednicama. Davno napravljeni planovi i studije i za ovaj nacionalni park i za mnoga druga zaštićena područja, ostali su duboko zakopani u ladicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma; i ovoga puta su  prevladali interesi raznih šumarsko-građevinskih lobija – smatra Podić.

Nesib Mutapčija diplomirani inženjer šumarstva i direktor Uprave za šumarstvo HNK nakon našeg upita provjerio je navode Podića.

- Prema informacijama koje smo dobili od načelnika Uprave za šumarstvo na području Konjica dijelu Prenja koji se zove Crno Polje, Šumarstvo Prenj radi neke šumske puteve, sječe stabla bukve i vjerovatno uz to posjeku i poneko stablo munike. Veći je problem sa mostarstke strane Prenja, gdje Šumarstvo Srednjeneretvansko radi sječu munike u većem obimu. Međutim tu je 2012. godine bio šumski požar i prema inforamcijama koje smo dobili veći dio te munike koju sijeku je svakako uništen požarom – ističe Mutapčija.

Problem je, kako kaže, u tome što nema zakona i svako može da radi šta hoće, bez ikakvih sankcija.

- Mi ne možemo prekršajne prijave davati. Možemo samo na osnovu Zakona o krivičnom postupku pokrenuti krivične prijave. Davno smo tužili ta preduzeća zato što i kada je postojao zakon nisu imali odgovarajuću dokumentaciju koja je bila propisana zakonom, međutim prijave su  odbačene kao neosnovane. A sada nema zakona pa je sav taj proces još komplikovaniji i teži – navodi Mutapčija.

Odgovor smo pokušali potražiti i u firmama Šumarstvo Srednjeneretvansko i Šumarstvo Prenj, ali bezuspješno.

Na brojeve u firmi Šumarstvo Srednjeneretvansko niko nam se nije javljao, dok smo iz Šumarstva Prenj dobili odgovor da je direktor na službenom putu te da se tek vraća u ponedjeljak kada možemo dobiti izjave.

Iz šume izvući što više novca

Predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Refik Hodžić smatra da je veliki problem nepostojanje zakona o šumama, ali istvremeno ima i jako puno zamjerki na predloženi zakon, koji se prema njegovim riječima razlikuje od prvobitnog Nacrta.

- Ponuđeno rješenje upravljanja, korištenja i nadzora u Prijedlogu ZOŠ-a FBiH nisu prihvatljiva za šumu sa stanovišta održivog gospodarenja šumama, jer se šuma postavila kao plijen iz koje treba izvući što više novca a ne kao obnovljivi prirodni resurs sa ogromnim značajem za društvo u cjelini, sa datim sigurnim i jasnim rješenjima kako očuvati i unaprijediti postojeće stanje šuma FBiH i obezbjediti potrajnost u gospodarenju. Eventualnim usvajanjem ponuđenog Prijedloga   ZOŠ-a FBiH došlo bi do destrukcije šumskog ekosistema a ne do njegovog očuvanja i unapređenja a što će se argumentovano obrazložiti u nastavku ovoga komentara – kazao je Hodžić.

Zbog toga je, kako kaže, potrebno da se Prijedlog ZOŠ-a FBiH povuče iz parlamentarne procedure i vrati predlagaču (Vladi FBiH) na doradu spornih članova koji su u suprotnosti sa normama iz nauke, prakse iz oblasti šumarstva u BiH i EU.

- U popravku Prijedloga ZOŠ-a potrebno je da se uključi struka, sve interesne skupine u prvom redu Šumarski fakultet, UŠIT-a, HŠD i drugi kako bi se uspostavile norme koje zadovoljavaju principe održivog gospodarenja kako bi se uspostavila potrajnost gospodarenja šumama u FbiH – zaključio je Hodžić.