Najmlađa žrtva tog zločina bila je Mladenka Zadro koja je imala tek nepune četiri godine, a najstarija Marko Marić 87 godina.

Vijence su položile delegacije Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, udruženja proisteklih iz Domovinskog rata, hrvatske sastavnice Oružanih snaga BiH, te brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

 - Već 28 godina čekamo da na jedan primjeren i dostojanstven način sve ono što je žrtvovano u BiH, a posebno ovdje u Grabovici, olakša da se skrušeno sjećamo žrtve koju su podnijeli i da nemamo stalnu traumu u njihovim porodicama - kazao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović.

Dodao je kako bi promjene u krivičnom zakonu trebale biti dodatni motiv da su te žrtve zaslužile svoj mir.  

- Porodice tih žrtava zaslužile su da mogu i dalje u miru sjećati se i moliti za njih, kao što ćemo i danas uraditi. Na takvom principu, BiH kao država ima priliku da dalje funkcionira kao pravna država i da se polako oslobodimo tog vremena odgovornosti za izvršene zločine i krenemo jednim normalnim putem. Uvjeren sam da je Grabovica simbol kako se ne smije raditi kad je u pitanju odnos prema ratu, prema zločinima. Zna se tačno ko je počinio zločine u Grabovici i na drugim mjestima u BiH i za to se mora odgovarati – poručio je Čović.  

Predsjednik Udruženja stradalih hrvatskih civila "Grabovica 93." Josip Drežnjak naglasio je kako je Grabovica jedno od najtragičnijih stratišta hrvatskoga naroda, ali i jedna velika mrlja u BiH jer, kako je kazao, "niko, čini se u ovoj državi, osim nas prisutnih, ne želi sprati i donijeti mir u duše pobijenih i preživjelih".

Govoreći povodom 28. godišnjice pokolja u ovom selu, za koji se nije utvrdila komandna odgovornost, Drežnjak je rekao kako je formiran i predmet u Tužilaštvu.

- Predali smo dokaze do kojih smo došli, da je istureno komandno mjesto bilo u Jablanici, da je te direktive potpisao Sefer Halilović. Može nam tužilaštvo odgovoriti da ti dokumenti nisu legitimni, da su falsifikat ili nešto. Barem je nešto - rekao je predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica '93."

Nakon što je u službenom govoru poručeno kako se iz Grabovice šalje vapaj za procesuiranjem odgovornih, jedna mještanka čija je porodica stradala u Grabovici, vidno razočarana, izašla je i rekla da se ne šalje vapaj, nego da političari trebaju doći i raditi svoj posao.

Naime, razočarane porodice stradalih Grabovice nastavljaju potragu za istinom, kao i preostalih 17 tijela koja još nisu pronađena.

Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubistva, ali niko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili po komandnoj odgovornosti. Do danas je presuđeno peterici pripadnika Armije RBiH, na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.

Za zločin u Grabovici Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je krivične odgovornosti oslobodio načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića, kreatora operacije "Neretva '93" u kojoj je počinjen taj zločin.