Registar javnih funkcionera koji je danas predstavio Transparency International u BiH (TI BiH), a koji za sada obuhvata podatke o 763 nosioca funkcija, pokazuje da brojni od njih obavljaju po dvije ili tri funkcije u javnom sektoru gdje se njihovi privatni interesi često prepliću sa javnim. Ovi podaci jasno pokazuju neophodnost unapređenja zakona o sukobu interesa, koji je jedan od 14 prioriteta BiH na evropskom putu, saopćio je Transparency International BiH.

Od svih funkcionera koji obavljaju duple funkcije, njih 14 su istovremeno zastupnici i članovi vlade na različitim nivoima vlasti, a to bi trebalo biti zabranjeno nedavno usvojenim izmjenama Izbornog zakona BiH koje su prošle Zastupnički dom PS BiH. Ako se to potvrdi i u Domu naroda, zastupnici će morati zamrznuti svoje mandate u skupštinama do okončanja mandata na izvršnoj funkciji, a to bi se trebalo odnositi i na aktuelnog predsjednika i potpredsjednicu Federacije BiH koji su ujedno i zastupnici u Parlamentu FBiH.

Pored toga se još petero zastupnika u Parlamentu Federacije BIH istovremeno nalaze u upravi javnih preduzeća i ustanova kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH. Zakon o sukobu interesa FBIH zabranjuje izabranim zvaničnicima da istovremeno obavljaju funkcije u javnim preduzećima, ali kako se taj Zakon trenutno ne primjenjuje u FBIH nespojivost funkcija nema ko da utvrdi.

U trenutnom sastavu Narodne skupštine RS od 83 poslanika njih 22 trenutno su dio uprave javnih ustanova i javnih preduzeća, a ova brojka se brzo mijenja zbog čestih političkih turbulencija. Od tog broja čak 13 zastupnika nalazi se u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, iako to zakon zabranjuje, ali je vlast našla model po kojem to prolazi nekažnjeno.

Zastupnicima se u nedogled produžavaju mandati vršioca dužnosti direktora javnih preduzeća, jer nadležna Komisija za utvrđivanje sukoba interesa uporno tumači zakon na način da v.d. direktora nije isto što i direktor u smislu ovog zakona, iako to nigdje nije navedeno.

Tako je npr. zastupnik SNSD-a u NSRS Dražen Vrhovac trenutno v.d. direktora Investiciono razvojne banke RS-a koja svoje izvještaje o radu direktno podnosi Narodnoj skupštini RS-a u kojoj je on zastupnik. Pored toga što je direktor IRB-a i zastupnik, Vrhovac je, po podacima Banjalučke berze, i član nadzornog odbora preduzeća HPK a.d. Bosanska Dubica koje je od nedavno u stečaju, a čiji je većinski vlasnik Republika Srpska.

Također treba istaći da je nekoliko zastupnika u NSRS-u dio mandata provelo u sukobu interesa a razriješeni su direktorskih funkcija isključivo zbog političkih razloga, a nikako zbog dosljednog provođenja zakona.

Postojeći zakoni dozvoljavaju zastupnicima na svim nivoima da budu na čelu javnih ustanova iako u brojnim slučajevima skupštine čiji su poslanici usvajaju budžete i izvještaje tih istih ustanova. Mnogi od zastupnika rukovode javnim preduzećima na drugim nivoima vlasti što po mišljenju Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS-a ne predstavlja kršenje zakona iako mnogi javno koriste svoj uticaj u parlamentima za političku trgovinu pozicijama u javnim preduzećima.

TI BIH je kroz monitoring izborne kampanje zabilježio i brojne primjere zlopotreba resursa javnih preduzeća i ustanova za izbornu kampanju funkcionera koji se nalaze u upravljačkim tijelima, ali ne postoji zakonska mogućnost da se ovo sankcioniše.

Pored državnog i entitetskog, još 22 funkcionera na kantonalnom nivou obavljaju dodatne funkcije od čega se šest slučajeva odnosi na ministre u tehničkom mandatu. Ostali funkcioneri su ujedno članovi upravljačkih struktura u javnim ustanovama i preduzećima.

U ovom trenutku ukupno 25 izabranih zvaničnika trenutno su direktori javnih ustanova i javnih preduzeća, njih 20 sjedi u upravnim i nadzornim odborima.

Zbog svega je TI BiH u proteklom periodu u nekoliko navrata predlagao izmjene zakona o sukobu interesa na svim nivoima kako bi se proširio krug lica na koje će se primjenjivati i uspostavila nezavisna komisija koja bi odlučivala o sukobu interesa. Posljednji izvještaj GRECO o provođenju preporuka iz oblasti sprečavanja korupcije među članovima parlamenta, jasno naglašava da BiH ništa nije uradila od posljednjeg izvještaja, te da nije ostvarila napredak u unapređenju propisa u oblasti sukoba interesa.

GRECO je još u prošlom izvještaju 2018. pozdravio kreiranje nacrta Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, u čijoj izradi je učestvovao i TI BiH, ali ovaj nacrt iako je u proceduri jos od 2017. godine, još uvijek nije usvojen. Naprotiv, u proteklom periodu kroz prijedloge koje su vladajuće stranke davale u Parlamentu BIH i prijedloge  koji su dolazili od Ministarstva Pravde BIH pokazalo se da je cilj aktuelne vlasti uspostaviti još niže standarde u ovoj oblasti, odnosno suziti krug lica koja mogu biti u sukobu interesa.

Registar nosilaca javnih funkcija je nastao kao rezultat projekta Podrška građanima u borbi protiv korupcije, saopćio je Transparency International BiH.