Iz Naroda i pravde podsjećaju da ovaj zakon regulira pitanje svojine, a ne korištenja imovine, i to one imovine koju organi entiteta RS i jedinice lokalne samouprave u RS-u već koriste te sa kojom trenutno nemaju nikakav problem oko korištenja.

- Cilj zakona je stjecanje prava svojine nad državnom imovinom, a ne rješavanje potreba za korištenjem te imovine od organa i institucija u RS entitetu. Vlada RS-a predlaže NSRS-u da usvoji zakon koji nije u nadležnosti entiteta RS jer je titular državne imovine Bosna i Hercegovina i isključiva nadležnost za donošenje zakona koji regulira to pitanje je na Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kako i stoji u Odluci Ustavnog suda BiH U1/11 - stoji u saopćenju Naroda i pravde.

Stav Naroda i pravde jeste da niti jedan entitet ne može donositi zakone u pogledu državne imovine shodno odlukama Ustavnog suda BiH, Odluke visokog predstavnika o Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja iz 2005. i dopune iz 2022. godine, sve dok se ne donese državni zakon o upravljanju i korištenju državne imoivine.

VEZANI TEKST - NSRS po hitnom postupku usvaja: Kakva je veza između zakona o imovini RS-a i sporazuma "Osmorke" i SNSD-a?

- Isti Prijedlog zakona formalno pravno negira Ustav BiH jer negira član 1. o kontinuitetu Bosne i Hercegovine predlažući postupanje po predmetnom pitanju – državna imovina – u skladu sa zemljišno-knjižnim evidencijama do 31.12.1991 i nakon potpisivanja Okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonskog sporazuma). Prijedlog Zakona negira odluke Ustavnog suda BiH po pitanju reguliranja državne imovine kao i samih preporuka Ustavnog suda BiH. Iako se u obrazloženju poziva na stavove Ustavnog suda BiH, Vlada RS-a se u svom Prijedlogu zakona ni u kom pogledu ne pridržava odredbi odluka Ustavnog suda BiH - navode u saopćenju.

Iz Naroda i pravde smatraju da visoki predstavnik treba staviti ovaj Prijedlog zakona van snage kako ne bi nastale štetne posljedice po državu Bosnu i Hercegovinu kako u pogledu oduzimanja imovine koja je u kategoriji "izvornih prihoda" tako i u pogledu međunarodnih obaveza u procesima EU-a i NATO integracija. Također, ovlaštena lica u institucijama BiH trebaju podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za privremenom mjerom kako bi se zaustavile sve negativne posljedice donošenja ovakvog zakona, kaže se na kraju saopćenja Naroda i pravde.

VEZANI TEKST - Država se brani i na Ustavnom sudu BiH: Od 13 apelacija, SDA dobila devet, četiri čekaju na konačnu odluku

Iz saopćenja Naroda i pravde nije jasno od koga oni očekuju da podnese apelaciju Ustavnom sudu, imajući u vidu da je funkcioneri NiP-a i koalicionih partnera iz "Osmorke", a koji su dio Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH, mogu podnijeti. NiP, dakle, ne najavljuje moguću apelaciju, nego sugerira da to treba učiniti neko neimenovan u saopćenju. 

Apelaciju su prošli put podnijeli šest delagata iz Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Amir Fazlić, Denis Bećirović, Asim Sarajlić i Munib Jusufović (Klub Bošnjaka) i Zlatko Miletić (Klub Hrvata). Gotovo sve apelacije kojima su osporavani zakoni NSRS-a štetni po državu BiH do sada je inicirala i podnosila SDA i član Predsjedništva BiH iz SDA, povremeno uz učešće zastupnika drugih stranaka.