Na izložbi "Gazi Hurev-beg i njegovi hajrati - pola milenija u službi dobra", otvorenoj ispred Kuršumlije medrese, koju je Gazi Husrev-beg sagradio 1557. godine, posjetioci će moći vidjeti najznačajnije datume iz njegovog života.

- Posjetioci će se moći upoznati i s njegovim rodoslovnim stablom, gdje se primijeti da je njegov otac plemić bosanskog porijekla, a majka osmanska princeza. Također mogu vidjeti njegov životni put do 1521. godine kada biva imenovan za bosanskog sandžak-bega i takođe njegov boravak i njegovo djelo u BiH - izjavio je Haris Dervišević s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dodao je da je druga izložba, koja se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, posvećena njegovim hajratima, sagrađenim u sklopu njegovog vakufa, a to su Gazi Husrev-begova džamija, medresa, hamam i mnogobrojni drugi objekti.

U okviru manifestacije danas se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održava i naučni skup "Uloga i značaj Gazi Hurev-bega u historiji BiH".

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić izjavio je da obilježavati polumilenijsko postojanje i kontinuirano djelovanje određene institucije u jednom društvu znači valorizirati njegovu ulogu, značaj i ono što je kroz vrijeme podario tom društvu.

- Nastojali smo ovom manifestacijom da približimo Gazi Husrev-bega našem čovjeku, da iz presprektive današnjeg vremena, dostupnosti izvora, otvorenosti arhiva i upućenosti u dosadašnja istraživanja naša generacija valorizuje ono što je Gazi Husrev-beg ostavio - kazao je Lavić.

Dodao je da se na skupu fokus stavlja na Gazi Husrev-begove zadužbine, njegove vjerske, odgojno-obrazovne, humanitarne i socijalne objekte.

- Osnivajući hanikah, mekteb i džamiju Gazi Husrev-beg je nadopunio ono što je faktički nedostajalo Isa-begovim kompleksima, hajratima koji su urađeni 1462. godine u Sarajevu - rekao je Lavić.

Istakao je da su benefite Gazi Husrev-begovih vakufa, ne samo u Sarajevu, nego i u drugim mjestima koristili svi stanovnici tog vremena.

- To je ono što ga čini dalekovidnim na način da je u svojoj vakufnami predvidio da se u njegovim odgojno-obrazovnim institucijama izučava, osim onoga što njegovo vrijeme zahtjeva, i oni predmeti i nauke koje će donijeti potrebe vremena u kome se to bude realizovalo - poručio je Lavić.

Gazi Husrev-beg, sin Ferhat-bega, porijeklom iz Bosne, i majke, kćerke sultana Bajazita II, upravljao je 20 godina Bosanskim sandžakom. Njegovom zaslugom na ovim prostorima su nastali najveći vakufi (zadužbine), a Sarajevo se u relativno kratkom periodu razvilo i dobilo status urbanog centra, odnosno šehera. Ustanovio je raznovrsne vakufe humanitarnog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i vjerskog karaktera.

Izgradio je javnu kuhinju (imaret), besplatno prenoćište (musafirhanu), trgovačko središte (bezistan), tašlihan i karavansaraj, vodovod, javno kupatilo (hamam) za žene i muškarce, više od 200 dućana za finansiranje vakufa, izgradio je u to vrijeme najimpozantniju džamiju na ovim prostorima, medresu kao najviše rangiranu školu u tom vremenu, biblioteku, školu za derviše (hanikah) i mnoge druge hajrate.

Manifestacija "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata" počela je 15. septembra i trajat će do 5. oktobra.