- Trenutno imamo jednu odabranu potencijalnu lokaciju koja bi mogla odgovarati za izgradnju ovakve vrste objekta – napisali su iz ove državne agencije u svom izvještaju za 2020. godinu, koji je nedavno dostavljen Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Na naš upit o kojoj je lokaciji riječ, odgovorili su da je riječ o lokaciji u sjevernoj Bosni, ne preciziravši gdje tačno.

- Lokacija koja bi eventualno bila adekvatna poslije svih sigurnosnih procjena i izrade potrebne dokumentacije za odabir lokacije se nalazi u sjevernoj Bosni. Radi se vojnom objektu, ali naša agencija nema odobrenje Ministarstva odbrane BiH pošto se ta lokacija smatra perspektivnom vojnom imovinom. Komisija koju sačinjavaju predstavnici državnog i entititetskih nivoa radi na tome da nađe još neku adekvatnu lokaciju koju bi mogla predložiti Vijeću ministara BiH na odobravanje – odgovoreno je iz ove agencije.

VEZANI TEKST - U Bosanskom Novom ogorčeni: Radioaktivni otpad dva kilometra od škola

Zadatak Državnoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) da "što prije dostavi prijedlog lokacije" dalo je Vijeće ministara BiH još 2016. godine, a gradnja objekta za odlaganje radioaktivnog otpada je i obaveza po međunarodnim konvencijama i standardima.

Državna agencija je u svom izvještaju napomenula da u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala, ali da to nije najbolje rješenje i predstavlja i prijetnju s obzirom na to da se ta skladišta nalaze u preduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala.

- Dakle, u ovom trenutku, izvori sa teritorija FBiH i RS-a mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili. Ovakva situacija je vrlo rizična s obzirom na to da izvori zračenja mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju sigurnosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti (npr. scenario prljave bombe) – ukazali su iz DRARNS-a.

Postavlja se pitanje koliko i kakvog radioaktivnog otpada imamo.

Iz ove državne agencije rekli su da Bosna i Hercegovina ima takozvani institucionalni radioaktivni otpad i potrošene zatvorene radioaktivne izvore koji su korišteni u prošlosti u industriji, zdravstvu i nauci, a radioaktivni otpad koji nije institucionalni mora da zbrine onaj ko ga je stvorio. Pojašnjenja radi, zatvoreni izvor je radioaktivni materijal koji je hermetički zatvoren u kapsuli.

- Svi novi radioaktivni zatvoreni izvori koji se uvoze po odobrenju DRARNS-a u BiH se poslije određenog vremena, kada nisu dovoljno jaki za upotrebu za koju su namijenjeni, vraćaju proizvođaču i izvoze iz BiH. Najveći problem je historijski radioaktivni otpad i historijski potrošeni zatvoreni radioaktivni izvori – dodali su.

U BiH su tokom 2020. godine izvori zračenja koji se ne koriste bili uskladišteni na 19 lokacija.

- Također, postoji i oko 270 zatvorenih izvora zračenja instaliranih u gromobranima širom BiH koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja – naveli su iz agencije.

Kada su u pitanju uređaji koji proizvode zračenje, u BiH se nalazi ukupno 1.553 rendgena koji proizvodi jonizirajuće zračenje, pri čemu je u upotrebi 1.038 uređaja, a 515 se ne koristi.

- U upotrebi se nalazi 279 zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste uglavnom u medicini (npr. radioterapija) i u industrijske svrhe (npr. mjerači gustine, vlažnosti, nivoa, defektoskopi i sl.) – između ostalog je navedeno u izvještaju.