U entitetu Republika Srpska vlast je formirana u skladu sa zakonskim rokovima.

U Federaciji BiH uspostavljena je zakonodavna (oba doma Parlamenta FBiH), dok je Vlada u tehničkom mandatu u istom sastavu više od dvije godine.

Kada će biti formirana nova niko od političkih aktera to ne zna, a najizvjesnije je da neće ni do Općih izbora 2022. godine.

Ništa bolja, ako čak i gora nije, situacija u kantonima. Svako malo smjenjuju se vlade, mijenjaju skupštinske većine, i građani zbog kojih oni i jesu tu, više ne znaju ko je na vlasti, a ko je u opoziciji.  

Cijelom haosu uveliko je doprinijela i pandemija koronavirusa, koja je samo dobro došla i poziciji i opoziciji, da jedni druge prozivaju, svaljuju jedni na druge nerad, ekonomsku krizu, nesaniranje posljedica...

Državni, entitetski i kantonalni parlamenti održavaju sjednice po slobodnom nahođenju, a kada se analiziraju odluke koje usvajaju, prvo pitanje koje se nametne jeste- a gdje su građani u toj cijeloj priči.

Formiranje vlasti u Federaciji BiH uslovljava HDZBiH. Poruka je jasna, bez izmjena Izbornog zakona BiH kakve su oni zamislili, nema ni saglasnosti za novu vladu.

Traže legalno i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda, te izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Federacija BiH, a samim time i građani, je postala talac političkih želja Dragana Čovića.

Zbog Čovića u Vladi Federacije BiH nekoliko ministara obavlja duple funkcije – ne mogu napustiti ministarska mjesta, a osvojili su i mandate u državnom, entitetskim i kantonalnim skupštinama.

Gužva na golu je primjera radi i u Kantonu Sarajevo. Šestorka je nakon izbora u decembru 2018. godine formirala skupštinsku većinu i Vladu na čelu sa Edinom Fortom.  

Nakon godinu dana, okončana je vladavina Šestorke koju su činile Naša stranka, SDPBiH, Narod i Pravda, NBL, DF i SBB.

SDA, DF i SBB su postigle dogovor o savezništvu na državnom i federalnom nivou, te u Kantonu Sarajevo.

Vlada premijera Maria Nenadića preuzela je vlast na početku pandemije i nepunu godinu poslije njegovom ostavkom na vlast je ponovo došla Šestorka sa istim premijerom. Treća po redu od Općih izbora 2018.

I u Tuzlanskom kantonu je turbulento. Ovaj kanton prvu vladu dobio je u julu 2019. godine. Skupštinsku većinu tada su činili SDA, DF, SBiH, SBB te dva bivša zastupnika SDP-a i jedan iz PDA.

Nakon ostavke premijera Deniala Tulumovića, ovih dana bira se nova vlada. Novu većinu čine SDP, PDA, SBB i Naša stranka. Mandatar je Kadrija Hodžić kojeg je predložio SDP.  

U HNK-a Vlada još uvijek nije formirana što je usko povezano sa formiranjem Vlade na federalnom nivou, odnosno izmjenama Izbornog zakona BiH.

Livanjski kanton tek je krajem prošle godine uspio dobiti novu vladu. Njeno formiranje više od dvije godine blokirao je Čović, čija stranka je nakon 26 godina izbačena iz vlasti upravo u ovom kantonu, a preuzeo ju je Hrvatski nacionalni pomak.