Hrvatska će tokom svog predsjedavanja Vijećem EU nastojati pomiriti osjećaj frustriranosti u zemljama jugoistoka Evrope zbog sporosti integracijskog procesa s jedne, i veliku rezervisanost prema proširenju u nekim članicama EU s druge strane, te realno sagledati kakav se kalendar budućih događaja može očekivati u sljedećem desetljeću, izjavio je u Poznanju hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Zemlje jugoistoka Evrope imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istovremeno u nekim zemljama EU, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces - rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa, inicijative koja je osmišljena da se uslijed zamora od proširenje ne ugase u potpunosti napori na približavanju EU zemalja jugoistočne Europe.

- Imamo političku i predvodničku ulogu da pokušamo pomiriti ta dva osjećaja koji trenutačno postoje i na jedan realan i trezven način vidjeti što možemo očekivati za naše susjede u sljedećem desetljeću - dodao je Plenković.

Plenković ističe da će zato Hrvatska tokom svoga predsjedavanja Vijećem EU u maju sljedeće godine organizirati summit zemalja EU-a i jugoistoka Europe, koji će biti "prilika da realno sagledamo šta se može učiniti u pogledu dinamike svake od tih zemalja u smislu približavanja Uniji u sljedećih deset godina, u kontekstu novih institucija EU, novog budžetskog okvira i promijenjene atmosfere i raspoloženja prema proširenju u velikim članicama Unije".

Plenković je najavio da će se Hrvatska vrlo pažljivo i detaljno pripremiti za taj summit, da će on posjetiti sve zemlje u jugoistočnom susjedstvu i razgovarati s ključnim partnerima EU-a.

- Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako evropska perspektiva ne ostane samo eufemizam - rekao je Plenković.

Plenković ocjenjuje kako je Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, hvalevrijedan potez kako bi se popunila praznina nastala u procesu približavanja zemalja jugoistočne Europe, a koja se nije smjela dogoditi.

Prije skoro 20 godina, u novembru 2000. u Zagrebu na prvom summitu čelnika EU izvan EU, pokrenut je dijalog sa zemljama jugoistočne Evrope kako bi ih se što prije integrisalo. Tri godine nakon toga, u junu 2003. održan je drugi summit EU-zapadni Balkan, a nakon toga trebalo je čekati punih 15 godina, do summita u Sofiji prošle godine.

Nade u brže približavanje tih zemalja EU na summitu u Sofiji ugasio je francuski predsjednik Emmanuel Macron kazavši da nema ništa od proširenja dok se EU iznutra ne reformira kako bi bila efikasnija. Isto je ponovio i prije nekoliko dana.