Vlada TK

Pokrenuti tužbu i sazvati novu Skupštinu GIKIL-a: Zašto nas Indijci dobijaju na našem terenu?

Objavljeno: 08.10.2019. u 19:51 Autor: J. B.

Pramoda Mittala, bivšeg predsjednika NO GIKIL-a, člana NO Rajiba Dasha i generalnog direktora kompanije Paramesha Bhattacharyya Kantonalno tužilaštvo TK sumnjiči za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i zloupotrebom ovlasti u privrednom poslovanju

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je danas zaključak kojom od stečajnog upravnika Koksno-hemijskog kombinata (KHK) Hajrudina Kunalića traži da se tužbom pobiju sve odluke sa posljednje Skupštine lukavačkog GIKIL-a te da se sazove nova Skupština, saopćeno je nakon sjednice Vlade TK.

Skupština Global Ispat koksne industrije Lukavac (GIKIL) na sjednici održanoj 23. septembra imenovala je četiri člana Nadzornog odbora ove kompanije. Sva četiri člana izabrao je GSHL-a Pramoda Mittala, dok su predstavnici državnog kapitala praktično ostali bez ikakvog učešća u upravljanju.

GIKIL je nastao tako što je Vlada TK 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om Indijca Pramoda Mittala i dala im na upravljanje svoj udio od 67 posto u kompaniji GIKIL, koji je stvoren kao zajednička kompanije KHK i GSHL-a. Da bi dostigao taj nivo kapitala koji bi mu garantovao većinska upravljačka prava, a koji je, prema ugovoru, bio obavezan dostići, GSHL je u GIKIL trebao uložiti 46 miliona KM, međutim, to nisu učinili.

- Za nas je ključna zaštita radnih mjesta i državnog kapitala. Očekujemo da stečajni upravnik, možda već u toku dana, podnese tužbu za sve nelegalnosti koje su se desile tokom Skupštine društva održane 23. septembra. Želimo uozbiljiti i stečajnog upravnika, koji se mora odgovornije ponašati prema državnom kapitalu i radnim mjestima - rekao je danas ministar privrede TK Asmir Hasić.

Skupština povjerilca KHK donijela je odluku da kao predstavnici državnog kapitala u NO GIKIL-a budu izabrani Hajrudin Kunalić i advokat Enver Arnautović. Međutim, GSHL je iskoristio svoju većinu u Skupštini GIKIL-a i imenovao Ivanu Bunozu i Matu Pavkovića, koji su ranije bili predstavnici KHK, ali su to prestali biti otvaranjem stečaja u KHK. Kao predstavnici GSHL-a pet mjesta u NO GIKIL-a popunili su Ivan Vukšić i Edin S. Hodžić te Shristi Mittal, kćerka Pramoda Mittala, koja je i ranije bila na toj funciji.

- Mi možemo imati problem i sudski proces protiv Vlade TK, Vlade FBiH, pa možda čak i države BiH jer oni vješto bacaju teret na naše državne organe te mogu reći da ih je neko istjerao (iz GIKIL-a, op. a.) te tražiti odštete. Ovim zaključkom želimo uozbiljiti situaciju, da se isprave nelegalnosti, kao i da se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima FBiH što prije ponovo sazove Skupština društva - kaže Hasić.

Pramoda Mittala, bivšeg predsjednika NO GIKIL-a, člana NO Rajiba Dasha i generalnog direktora kompanije Paramesha Bhattacharyya Kantonalno tužilaštvo TK sumnjiči za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i zloupotrebom ovlasti u privrednom poslovanju. Između ostalog, na teret im se stavlja izvlačenje novca iz GIKIL-a putem menadžerskih ugovora, a od 2006. do 2015. godine izvučen je oko 21 milion maraka, a ta novčana sredstva su prema ocjeni tužilaštva isplaćena neosnovano na račune Pramoda Mittala, odnosno GSHL-a. Također, u Kantonalnom tužilaštvu TK potvrđeno je da će istraga u slučaju GIKIL biti proširena i na ostale članove NO, odnosno Ivanu Bunozu i Matu Pavkovića te Shristi Mittal, kćerku Pramoda Mittala.

Ministar danas nije imao odgovor na pitanje u kojoj je fazi sudski proces koji ima za cilj utvrđivanje državnog udjela u GIKIL-u, nakon kojega bi trebalo preispitati upravljačka prava, koja u ovom momenti pripadaju GSHL-u. Odgovora nije bilo ni na pitanje ko zastupa državni kapital u stečaju KHK, s tim da ministar smatra da Vlada TK više nema ovlasti i da je sve na stečajnom upravniku.

Sportskim rječnikom rečeno, indijski investitori, iako pod istragom za teški kriminal, dobijaju našu državu na domaćem terenu i u ovom momentu se čini da ih niko ne može zaustaviti. Ili možda može?

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije