Kratina je naime dala jasan stav o tome ko će biti budući poželjni partneri DF-u za formiranje vlasti, odnosno eventualno učešće te stranke u njoj.

- Odgovor o tome ovisi o potvrdi izbornih rezultata. Mi sada imamo nezvanično rezultate izborne i onog momenta kada se oni zaista potvrde, znat ćemo koliko gdje smo "teški", prvenstveno u kantonalnim skupštinama, a i generalno. Ono što je ocjena rezultata izbora već nakon preliminarnih rezultata jeste da DF zaista može biti zadovoljan povjerenjem koje su mu građani dali i prepoznali ono što je DF u proteklom periodu, vrlo složenom političkom periodu radio.

Kako na nivou Predsjedništva BiH, tako i na državnom nivou, ali i Federacije BiH. Ako govorimo o tome ko su poželjni partneri, to su svi oni kojima je prioritet u formiranju političkih stavova i rješavanju daljnjih ozbiljnih političkih pitanja sve ono što se nalazi u presudama Evropskog suda za ljudska prava. Znači, vladavina prava i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava jesu zadatak buduće vlasti gdje god i kakva god ona bila u kojoj DF bude eventualno učestvovao - rekla je Kratina.

Govorila je i o tome je li DF u ovom momentu bliži saradnji sa SDA ili strankama opozicije koje predvode SDP, NiP i Naša stranka u formiranju nove vlasti.

- Mislim da ne možemo tako uopće u ovom momentu posmatrati to pitanje. Čini mi se da zbog važnosti onoga što je pred nama, što se nalazi kao rješavanje na najvišim nivoima vlasti odlučujuća stvar, odnosno prvo ono što smo se izborili na svu sreću i u Predsjedništvu BiH, taj omjer snaga 2:1 za BiH, tako da mislim i ono što je u nadležnosti Predsjedništva BiH u ovom momentu ne bi nikako trebalo biti sporno za Bosnu i Hercegovinu kada tu imamo kao članove Denisa Bećirovića i Željku Komšića.

Dalje će se u okviru nadležnosti stvari odvijati onako kako je to predviđeno Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine i formiranje stava DF-a sa političkim partijama o mogućim većinama, o našoj poziciji dalje, da li je to pozicija ili opozicija, u toj konstelaciji odnosa, ovisit će isključivo o spremnosti da se krene u borbe koje se odnose na teren i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura - kaže Kratina.

Rekla je da razgovori sa SDP-om BiH nisu nemogući.

- SDP kada je u pitanju i pregovaranje o izmjenama Izbornog zakona BiH u proteklom periodu koje se odvijalo prije samih izbora se pokazao kao vrlo ozbiljan i odgovoran politički subjekt zadržavajući se na fonu stava da nisu raspoloženi za retrogradne izmjene tog zakonskog akta. Ova pitanja su pitanja za SDP kako će se u nastavku tog procesa formiranja vlasti ponašati - istakla je Kratina.

Retrogradne odluke visokog predstavnika u BiH

Dala je i svoje mišljenje o tome kako vidi stvaranje širokih koalicija, posebno sa malim strankama, u kojima parlamentarna većina često ovisi o jednom glasu.

- Naš cjelokupni izborni sistem i sve ono što mi imamo i u vezi je s političkim strankama nije sigurno nešto što je dobro s obzirom na to da vrlo često oni koji imaju najmanju snagu i formalno koji u najmanjem procentu mogu odlučivati o volji birača i želji većine su u poziciji da budu oni koji su tas na toj vagi. To je nešto što se dešava i što vrlo često koriste, mi smo svjedoci toga, na svim nivoima vlasti male političke partije koje negdje se maltene oforme kao porodična domaćinstva posebno na kantonalnom nivou smo to imali prilike viđati.

I to svakako nije dobro. Bilo bi bolje da imamo više snažnijih političkih partija i da imamo drugačiji Izborni zakon kako ove pojave ne bi bile masovne. Tako da naravno da nije dobro. Ali čini mi se da će se u mnogim sredinama upravo to i desiti - smatra Kratina.

Govorila je i o odlukama visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta o izmjenama Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav FBiH.

- Počnimo od brojnosti u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ne vidim da će ona doprinijeti nečemu dobrom u smislu demokratskih procesa odlučivanja posebno kada sada imamo potpuno otvoreno neriješeno pitanje ovo što je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametnuo kroz svoje odluke na Izborni zakon BiH i Ustav FBiH, a što je ponovno prebačeno kao vruć krompir Centralnoj izbornoj komisiji BiH da nekim aktom, odnosno uputstvom zapravo determiniše koji to broj će se delegirati iz kojeg kantona.

To je nešto što je otvoreno i što je u proteklom periodu bilo isto tako problem. Sad odlukom visokog predstavnika Schmidta ovaj prethodni akt CIK-a BiH je van snage i oni su ponovo u situaciji, a rekli su to i svojim zvaničnim stavom pojedinačno i kao institucija, da su zaista opet dovedeni u jednu vrlo, vrlo složenu situaciju. Pogotovo kada vidimo da se ide ka tome da se kriteriji za delegiranje u Dom naroda Parlamenta FBiH, ono što je popis stanovništva iz 2013. godine. To je vrlo opasna stvar i postavlja se pitanje da li to znači da je proveden Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno da je završen povratak svih na svoje - ističe Kratina.

Ne možemo, kaže, fokus sa tog pitanja maknuti.

- Zbog toga je i predsjednik DF-a Željko Komšić pokrenuo ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za BiH jer se u njoj kriju vrlo, vrlo ozbiljna pitanja. Tako da se nadam da će i od Ustavnog suda BiH biti suspenzije odluke visokog predstavnika za BiH do momenta kada budemo znali da li je to ustavno ili ne. Mi držimo da nije i da je to veliki problem - naglašava Kratina.

Kada je u pitanju, ističe Kratina, ta brojnost delegata i njihovo povećanje u klubovima sa 17 na 23, odnosno sedam na 11 za ostale, ne misli da će to donijeti išta dobro.

- I do sada je to bio veliki problem, taj nepopunjeni Klub srpskog naroda. Sada sa još većom kvotom, a političke stranke nisu znale prije nametanja odluke za to. Da su znale da će to biti tako, možda bi i taj problem bio manji sve i da je uredu cijela situacija. Tako da ni CIKBiH ne zna kako će popuniti. I onda se postavlja, ako se i ne popuni, pitanje ustavnosti, odnosno da li je sve drugo uredu, posebno odluka koje će se donositi na takav način - stava je Kratina.

Nema euforije zbog odluke Evropske komisije

Dala je i smjernice šta su to bitna pitanja na kojima trebaju raditi nove vlasti u BiH posebno sa aspekta ekonomske krize i inflacije.

- Očekuje nas veoma težak ekonomski period u BiH i građani to uvijek i vrlo često, naravno suočeni sa teškom svakodnevicom, stavljaju ispred prioriteta koji se tiču ovih visokih državnih pitanja što je sasvim normalno. Ali mi nećemo moći rješavati ni takve probleme građana, ako je naša država u pitanju. Odakle ćemo ih rješavati? Mi moramo sačuvati zemlju, njen teritorijalni integritet, ono što je vrlo često ugroženo djelovanjem i naših susjeda sa strane, kao i unutrašnjih snaga kojima je to zadatak očigledno uz pomoć ovakvih odluka kakve imamo. Nažalost, to moram reći od visokog predstavnika.

Tako da oni koji budu u poziciji da čine vlast u ovoj zemlji, kako god se to završilo nakon cijelog ovoga postupka nakon izbora, sigurno kao prioritet trebaju imati uspostavu vladavine prava koliko god to zvučalo groteskno jer se non stop spominje, a malo se na tome radi. Ali bez toga nećemo moći ići dalje. A svakako tu su i provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. To je nešto što je prioritet i ono u čemu leži ključ rješenja svih ostalih pitanja u BiH - cijeni Kratina.

Govorila je i kako pomiriti građanski i nacionalni koncept u BiH.

- Ne želim izražavati niti pesimizam niti veliku zabrinutost jer sam spremna zaista sa velikim brojem građana ove zemlje da se borim u pravcu puta ka građanskoj BiH. Znači, vrlo teško će biti. Vrlo teško kada znamo da opstrukcije radi HDZBiH koji je sada i odlukom visokog predstavnika za BiH neko ko je bukvalno nacrtan u domovima naroda i u čijoj volji zapravo leži rješavanje ovakvog jednog pitanja.

Neće biti nimalo lako, ali nije nimalo lako ni sve ove godine. Mi smo zapravo ljudi koji žive u jednoj zarobljenoj državi, da ne elaboriramo zbog čega sve, i stalno se pokušavamo nekako boriti da ne odemo civilizacijski korak nazad, da zadržimo bar to zamrznuto stanje do vremena kada će biti političke volje da se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava - smatra Kratina.

Dala je i svoje mišljenje o preporuci Evropske komisije u smislu uvjetnog kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU.

- To bi u nekim drugačijim okolnostima sigurno bila vijest i informacija koju bi građani drugačije primili. Nisam jučer primjetila zaista nikakve komentare ni u susretu sa ljudima nakon takve vijesti. Vidjeli smo da je bila osvijetljena Vijećnica, Stari most u Mostaru, zgrada u Banjoj Luci. Tome se dakle simbolično dao značaj toj odluci. Ali u ovakvom momentu kada imamo ovakvu odluku visokog predstavnika za BiH koja u sebi nije donijela ništa što nam je trebalo da krenemo naprijed, teško da i ta informacija o kandidatskom statusu BiH se može drugačije posmatrati - ističe Kratina.

Smatra da BiH ne smije mijenjati svoj stav prema Ukrajini, nego ga treba još više usmjeriti ka podršci toj zemlji.

- Mi ćemo naravno i dalje nastaviti sa osudom agresije na Ukrajinu. To je nešto što gdje jednostavno zdrav razum i politički i svakako ne možemo napraviti ni milimetar odstupanja od takve jedne politike i odluke. Imamo i Predsjedništvo BiH ubuduće, na svu sreću, koje je i dalje 2:1 u korist BiH i mislim da će još vidljiviji taj stav biti u narednom periodu. Jer, sve što se dešava u Ukrajini je civilizacijski mrak koji smo mi vidjeli i doživjeli tako i da na nivou mišljenja građana, a u institucijama ove zemlje mi ne možemo zauzeti drugi stav, drugačiji. Bilo bi to neljudski i potpuno pogrešno - istakla je Kratina.