open-navfaktor-logo
search
Istraživanje BIRN-a
Proruska uniformisana grupa kod Brčkog pod okriljem humanitarne organizacije
Grupa muškaraca iz Lončara u blizini Brčkog, uniformno obučenih u crne duskerice s natpisom "Rusija", duže od godinu dana se predstavlja kao humanitarna organizacija spremna pomoći svima. Ali kriminalna prošlost vođe, odavanje počasti optuženom za ratne zločine i interesovanje policije otkrivaju drugo lice ove skupine.
05.04.2021. u 14:04
get url
text

Ispred skromne kuće u mjestu nadomak Brčkog, grupa mlađih muškaraca u patikama, uskim farmericama i crnim duksericama, iz kombija istovara humanitarnu pomoć. Na tamnozelenom kombiju je zlatnim slovima ispisano "Rusija" – isti natpis koji se nalazi i na duksericama.

Starice, samohrane majke ili porodice kojima pomažu zahvalne su za pomoć u hrani. Slikanje tokom i nakon uručenja pomoći je obavezno. Niz od više od 70-ak ovakvih akcija koje je od decembra 2019. na Instagram i Facebook profilu podijelila humanitarna organizacija "Sveti Georgije" Lončari donijela im je imidž nesebičnih mladih muškaraca koji se trude pomoći svima bez obzira na etničku pripadnost.

Objave lokalnih medija i pažljivo vođene društvene mreže donijele su im više hiljada pratilaca. Ali rad grupe intenzivno prati i policija. Neki se članovi priključuju akcijama iz humanitarnih razloga, a pojedini su "bezbjedonosno interesantni", potvrdila je policija u Bijeljini.

Istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) otkrilo je da grupa nije zvanično registrovana niti prema jednom zvanično dostupnom registru nevladinih ili humanitarnih organizacija. Ali to nije jedino po čemu se ova humanitarna organizacija razlikuje od drugih sličnih organizacija.

Grupa većinom sastavljena od muškaraca, gotovo po pravilu u uniformnoj odjeći dostavlja pomoć. Oni učestvuju i u javnim događajima u Brčkom slikajući se u jednoobraznim duksericama ili dok se kreću u formaciji po dvoje.

BIRN je uspio da identifikuje 16 sadašnjih ili bivših pripadnika organizacije. Iz pregleda stotina fotografija čini se da pripadnici grupe žele uz humanitarni ostaviti i utisak opasnih momaka.

Jedna od fotografija sa profila organizacije na Facebooku  Foto: Facebook, screenshot 

Organizacija rijetko objavljuje pozive za prikupljanje pomoći, a njeni članovi koje je BIRN BiH kontaktirao nisu bili raspoloženi da govore o svom humanitarnom radu. Prilikom jedne od posjeta Lončarima, mjestu od oko 1.000 stanovnika u Donjem Žabaru, 20-ak minuta vožnje od Brčkog, Dejan Miškić, koji se pojavljuje na fotografijama grupe, odbio je razgovarati zvanično.

Na razgovor nije pristao niti Slobodan Simić, koji se u prilozima lokalnih televizijskih stanica predstavljao kao glasnogovornik grupe. Na posljednjim lokalnim izborima u BiH on je, ispred Srpske demokratske stranke (SDS), bio kandidat za načelnika Donjeg Žabara, općine u kojoj se nalaze Lončari.

Nakon što nisu odgovorili na poruku na zvaničnom Facebook profilu grupe, novinari su pokušali razgovarati s vođom organizacije Srđanom Letićem. U razgovoru vođenom ispred kuće ograđene visokom ogradom na kojoj je postavljeno nekoliko kamera, koja se po svom luksuzu i automobilima u dvorištu ističe u odnosu na ostale, Letić je zajedno s nekoliko drugih članova grupe odbio razgovarati o njenom radu i ciljevima, ali i presudama zbog kojih je bio osuđen na zatvorsku kaznu.

Prema presudama koje su sudovi dostavili BIRN-u BiH, Letić je osuđen na najmanje četiri godine i tri mjeseca zatvora u više odvojenih presuda.

On je 2012. pred Okružnim sudom u Doboju pravosnažno osuđen na dvije i po godine zatvora zbog spolne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.

Srđan Letić, krajnje desno  Foto: Facebook, screenshot 

Prema presudi Okružnog suda u Doboju dostavljenoj BIRN-u BiH, Letić je djevojčicu upoznao preko Facebooka, a onda joj je u periodu između augusta i novembra 2010. godine slao poruke insistirajući na boljem upoznavanju. Njegova nastojanja su, prema presudi, u dva navrata kulminirala skidanjem odjeće s djevojčice i nedozvoljenim fizičkim kontaktom. Nakon odgađanja izvršenja presude, upućen je na služenje kazne u fočanskom zatvoru.

Letićev tadašnji advokat Faruk Balijagić je, prema pisanju Nezavisnih novina, izjavio da iza hapšenja i pritvaranja Letića stoji drugi motiv, tvrdeći da je postupak montiran kako bi Letić policiji rekao gdje se nalazi osuđenik koji je pobjegao iz dobojskog zatvora 2004. godine.

Letić je 2007. pred Sudom BiH osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja 40 novčanica od po deset konvertibilnih maraka i trgovine oružjem. U presudi se navodi da su kod Letića pronađene dvije bombe, smjesa koja asocira na eksploziv, tromblon, suzavac, signalni pištolj, detonatorske kapsule i više od 600 metaka različitog kalibra.

Postoje i dvije presude za krivično djelo "prikrivanje" – jedna izrečena 2005. pred Osnovnim sudom u Modriči, gdje je osuđen na šest mjeseci uslovno, a druga 2007. godine pred Osnovnim sudom Brčko distrikta BiH, gdje je osuđen na 30 dana zatvora. Druga presuda tiče se predaje ukradenog automobila.

Letić je odbio komentarisati ove presude.

Odgovarajući na upit BIRN-a BiH o Srđanu Letiću, Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo da se protiv njega trenutno vodi istraga zbog nanošenja lakših tjelesnih povreda u januaru ove godine.

Jedna od fotografija sa profila organizacije na Facebooku  Foto: Facebook, screenshot 

U Policijskoj upravi (PU) Bijeljina su za BIRN BiH objasnili da se na području koje pokriva Policijska stanica Pelagićevo, u mjestu Lončari, okuplja neformalna i samozvana grupa građana "Sveti Georgije".

- Oko navedene grupe okuplja se nekolicina građana mlađe i srednje dobi čiji su prevashodni ciljevi bavljenje humanitarnom pomoći, ali među kojima postoje pojedina bezbjednosno interesantna lica - kažu iz Policijske uprave Bijeljina.

Zbog ovog nadzora su u organizaciji "Sveti Georgije" nezadovoljni radom policije. Na svom Facebook profilu optužili su Policiju Brčko distrikta i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) da maltretiraju i vrše torturu nad članovima grupe. Tvrde da su članovi u više navrata privođeni na informativne razgovore i da je policija najmanje jednom slala intervenciju zbog njihovog okupljanja. Također, na Facebook profilu organizacije tvrde da su zbog njih između Lončara i Brčkog postavljani policijski punktovi, te da je sve što "pričaju, pišu i rade u skladu sa zakonom".

Iz Policije Brčko distrikta nisu odgovorili na zahtjev BIRN-a BiH za komentar ovih navoda.

Izvori iz četiri različite sigurnosne odnosno policijske agencije u Bosni i Hercegovini potvrdili su BIRN-u BiH da su upoznati s radom i djelovanjem grupe odnosno njenih pojedinih članova.

Militaristička pojavnost i ugledanje na "Srbsku čast"

Na fotografijama koje objavljuju na svojim društvenim mrežama, ističe se uniformno oblačenje članova "Svetog Gerogija", upotpunjeno detaljima na odjeći kao što su: grb nalik znaku Vojske Srbije, ćirilični natpis "Lončari" na desnom rukavu dukserice, natpis "Rusija" na ruskoj ćirilici smješten na prednjoj lijevoj strani uglavnom crnih majica i dukserica, grčki kršćanski simbol ISHS NIKA [Isus Krist osvaja] na ramenu i sam grb organizacije, koju obilježavaju mačevi, trobojka i amblem Ruske Federacije.

Grb, odnosno stil i oblik štita te stil i položaj trobojke sa četiri slova S unutar grba predstavlja vizuelnu konekciju s poznatijom organizacijom "Srbska čast" iz Srbije.

Članovi ove organizacije došli su u fokus u BiH nakon što su objavljene fotografije članova obučenih u crne majice s grbom na sastanku u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ali i onih s Miloradom Dodikom. Ogranak "Srbske časti" nije zvanično registrovan u BiH, a raniji predstavnik ove organizacije Igor Bilbija nedavno je uhapšen u Prijedoru kada je u njegovom domu pronađeno desetine metaka, okviri za automatsku pušku i pancirni prsluk.

Omladinski klub "Srbska čast" je Helsinški odbor za ljudska prava Srbije označio kao desničarsku organizaciju.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da militaristički duh desničarskih organizacija nije samo isprazni dekor iza koga se kriju, nego vrsta poruke javnosti, vrsta veličanja stvari iz prošlosti.

- Većina takvih organizacija je na neki način naklonjena čvrstom ustrojstvu koje podrazumijeva jednu mušku, vojničku, strogu disciplinu i imaju taj jedan militaristički duh - kaže on.

Među dvadesetak profila koje Instagram nalog "Svetog Georgija" prati jeste i Bojan Stojković, vođa "Srbske časti" u Srbiji. Prema pisanju Žurnala, njemu je 2018. godine zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Stojković je na svom Instagram profilu ranije veličao Ratka Mladića, a glorifikuje osobe kao što su Željko Ražnatović Arkan i četnički vojvoda Momčilo Đujić.

Stojković se na više fotografija u Srbiji mogao vidjeti s tamošnjim vođom "Noćnih vukova", ogranka ruskog bajkerskog kluba čiji su članovi učestvovali u procesima odvajanja ukrajinske regije Krim te borbama u području Donbasa.

BIRN BiH je ranije pisao o političkim vezama "Noćnih vukova" u BiH.

Izabela Kisić, izvršna direktorica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, kaže da je i "Srbska čast" osnovana kao humanitarna i registrovana kao organizacija koja se zalaže za ljudska prava, zaštitu životne sredine i evropskih vrijednosti.

- Međutim, njihove aktivnosti ukazuju na nešto drugo – promovišu militarizam, veličaju ratove i ratne zločince, prekidaju skupove organizacija za ljudska prava, zagovaraju homofobiju, netrpeljivost prema Evropi, Americi i svemu što "nije srpsko" - objasnila je Kisić.

Na jednoj od zgrada uz glavni put kroz Lončare, na bijeloj fasadi oslikan je lik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, osuđenog nepravosnažnom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Članovi organizacije "Sveti Georgije" su ispod murala 13. januara 2020. bakljadom i pjesmom "Kosovski pokliči" obilježili nastupanje Srpske nove godine, što su podijelili na Instagramu.

Jedan član organizacije smatra da je 11. jula 1995. godine Srebrenica oslobođena, a da zahvalu zaslužuje Ratko Mladić.

Na nekoliko drugih fotografija kreiranih ispred grafita Mladiću, te na drugim mjestima u okolini Lončara, uglavnom korpulentni članovi organizacije okupljeni su uz crne zastave s grbom organizacije i u militarističkoj maskirnoj odjeći kojom dominiraju srpski i kršćanski simboli.

Za Kisić, veličanjem ratnih zločinaca poput Ratka Mladića ili četničkog pokreta jasno se pokazuje da "Sveti Georgije" dijeli agendu srpskih desničarskih organizacija uprkos tome što organizacija iz Lončara pomaže građanima bez obzira na nacionalnost.

Organizacija iz Lončara na svom Instagramu dijeli objave s javnih događaja kao što je bio skup podrške za Srbe u Crnoj Gori u januaru 2020. godine, gdje se zahvaljuju članovima organizacije "Srbi za Srbe". Antifašistička koalicija Srbije je 2018. godine ovu organizaciju okarakterisala kao jednu od onih koje "pod maskom patriotizma šire nacionalizam, neonacizam, rasizam, homofobiju i druge oblike netrpeljivosti", na što se poziva i Helsinški komitet za ljudska prava Srbije u publikaciji Izabele Kisić "Desni ekstremizam u Srbiji".

Na nekim od javnih događaja u Brčkom pripadnici organizacije "Sveti Georgije" kreću se u formaciji koja podsjeća na vojni stroj, sa crnom zastavom s grbom na čelu.

Organizacija ne objavljuje fotografije oružja, ali je to barem jednom učinio jedan od članova objavljujući na svom Facebook profilu fotografiju s pištoljem, dok se drugi član s četničkim obilježjima, odnosno šubarom na kojoj je četnička kokarda, nalazi na fotografijama s drugim članovima "Svetog Georgija", prilikom podjele paketića za djecu.

U svojoj objavi na Facebooku organizacija je pokazala i antimigrantski sentiment, optužujući Policiju Brčko distrikta BiH za transportovanje migranata na teritoriju Republike Srpske. "Sveti Georgije" smatra da je Zapad nametnuo ratove u regiji i Bosni i Hercegovini, da je koronavirus djelo zapadnih sila i da je spas samo u "povratku Bogu".

Odsustvo zvanične registracije ove i sličnih grupa za Branka Todorovića otvara mnoga pitanja.

- Kada se gleda sa strane, izgleda kao da nešto skrivaju i nešto izbjegavaju, ali ljudi iz tih organizacija trebalo bi da daju odgovor na pitanje zbog čega - rekao je Todorović.

Zahvalnost na ruskoj podršci

Organizacija "Sveti Georgije" u prvi plan često stavlja ime Rusije, što na svojoj odjeći, što na vozilu koje koriste članovi grupe, obojeno u tamnu zelenu boju, kakva se često koristi za vojna vozila.

Kombi organizacije "Sveti Georgije" Lončari. Foto: Facebook, screenshot 

Na svojoj Facebook stranici objavili su da je vozilo poklon od Ambasade Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

- Zahvaljujemo se Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini i njenom ambasadoru gospodinu Petru Ivancovu, koji su svojim velikim doprinosom pokazali da veoma cijene naš trud i zalaganje. Uz njihov poklon sada ćemo biti mnogo brži i učinkovitiji u svojim djelima. Hvala, Rusijo - stoji na Facebook objavi grupe "Sveti Georgije" od 14. septembra 2020. godine.

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tačnosti ove tvrdnje.

Stručnjakinja za sigurnost pri Univerzitetu u Leidenu u Holandiji, Arlinda Rrustemi u organizaciji "Sveti Georgije" vidi primjer sličnih organizacija u regionu koje mogu biti iskorištene za svrhe drugačije od humanitarnih.

- Vidimo da ciljaju ranjive ljude – starije i siromašne. Vidimo da popravljaju kuće i dostavljaju hranu – dakle, koriste to kao pokriće, a pravi ciljevi se otkrivaju tek kasnije - kaže Rrustemi.

Za nju, ti ciljevi kasnije mogu biti problematični.

- Ova organizacija je samo jedan primjer organizacija u regionu koje su iskorištene za svrhe koje su veoma opasne za region - kaže ona.

Rrustemi napominje da Rusija već podržava rad organizacija poput "Srbske časti" ili kozačkih organizacija, i u tome vidi obrazac širenja ruskog uticaja na području Zapadnog Balkana.

- Rade s populacijom i kreiraju informacione kampanje, ali izvor tih kampanja ostaje sakriven. Ruski interes u regionu je jači nego prije - kaže ona.

Rrustemi smatra da Rusija slične taktike primjenjuje u zemljama širom Istočne Evrope, kod organizacija koje potencijalno mogu da izazovu nelagodu kod lokalnih manjina.

- Takve organizacije mogu da repliciraju isti metod u svim državama. Jednako tako, oni su pametni i lako se prilagođavaju lokalnom kontekstu. Tako da u BiH mogu biti iskorišteni za kreiranje polarizacije ciljajući lokalnu nacionalnu manjinu - kaže ona.

To se navodi i u radu Marlene Laruelle pod nazivom "Ruske militantne skupine i njihovo korištenje u domovini i inozemstvu", gdje stoji da je od 2010. godine Rusija počela sistemski podržavati militarizovane skupine povezane s takozvanim ortodoksnim fundamentalizmom.

Todorović kaže da Ruska Federacija na različite načine podržava brojne nevladine organizacije koje imaju panslavenski i pravoslavni karakter.

- U RS-u se na takve organizacije gleda poprilično blagonaklono. Znamo slučaj dolaska "Noćnih vukova", što je izazvalo medijsku pažnju - kaže Todorović.

Humanitarne aktivnosti pomažu imidžu ovakvih organizacija, smatra Izabela Kisić.

Jedna od mnogobrojnih humanitarnih akcija organizacije Foto: Facebook, screenshot 

Organizacija "Sveti Georgije" je od decembra 2019. godine organizovala najmanje 70 akcija u kojima je donirala novac ili osnovne životne namirnice porodicama ili pojedincima slabog imovinskog stanja.

Kisić ovakav pristup vidi kao sve rašireniji trend u regionu.

- Sve više ekstremističkih desničarskih organizacija u Srbiji i regionu krije se iza humanitarnog rada. Nastoje da, baveći se društveno prihvatljivim aktivnostima, ‘omekšaju’ svoj imidž kako bi bili društveno prihvaćeni. Neke od tih organizacija, samo na prvi pogled djeluju kao humanitarne, ali kad se sagledaju njihovi stavovi i aktivnosti te kada se oni kontekstualizuju, otkriva se njihova skrivena agenda zasnovana na desničarskoj ideologiji. ‘Mekši’ imidž im pomaže i da lakše uđu u institucije i državne strukture - rekla je Kisić.

Kako je kazala, svoje aktivnosti, kao što je pomoć socijalno najugroženijim građanima, dobro pokrivaju emotivnim fotografijama i videozapisima dobročinitelja u akciji koje distribuiraju preko društvenih mreža.

Centar za omladinski razvoj PRONI iz Brčkog pokušava naučiti mlade kako da sami provjere o kakvoj organizaciji se radi.

Harun Šabanović iz PRONI-ja kaže kako u svijetu radikalne skupine koriste društvene mreže za regrutaciju novih članova.

- Mladi treba da ulaze u provjerene organizacije, što je lako ustanoviti na društvenim mrežama – imaju li adresu, broj telefona (…), ko ih finansira, šta je misija - kaže Šabanović.

On smatra da se članovi "Svetog Georgija" čudno oblače, odnosno da simbol humanitarne organizacije ne može sadržavati mačeve, što odudara od uobičajenih humanitarnih organizacija.

Jedna od mnogobrojnih humanitarnih akcija organizacije Foto: Facebook, screenshot 

- Mladi bi ušli u neku humanitarnu organizaciju iz istinskih, pravih razloga jer je lijepo nekome pomoći, a ne znajući šta se iza toga krije i da to može imati destruktivni utjecaj. Promovišu se neke vrijednosti na način koji je općeprihvaćen i osjetljiv – ne možete ništa reći protiv humanitarnog udruženja (…), a kroz to se vežu simboli koji nemaju pozitivan utjecaj - kaže Šabanović.

U decembru 2020. godine humanitarna organizacija "Sveti Georgije" obilježila je godišnjicu svoga rada. Tada su saopćili da su organizovali više od 100 humanitarnih akcija. Prema postu koji su objavili, jubilej je proslavljen uz nastup Mirka Pajčina, poznatijeg kao Baja Mali Knindža, pjevača koji u svojim pjesmama veliča osuđenike za ratne zločine.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.