- Riječ je o novom Nacrtu zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu na kojem sam radio sa timom pravnika, ali uz sugestije filmskih radnika. U njegovoj izradi najviše smo se služili pozitivnim primjerima iz zakona Republike Hrvatske, a potom Srbije i Crne Gore - pojašnjava Rošić.

U augustu ove godine, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Aljoša Čampara, također je u parlamentarnu proceduru uputio Nacrt zakona o kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu Federacije BiH.

Navodno, u pitanju je Nacrt zakona koji je formirala grupa filmskih radnika još u vrijeme mandata ministra Salmira Kaplana.

Promocija kulture i kulturnih raznolikosti

- Taj zakon je prošao proceduru Zastupničkog doma Parlamenta Federacije koliko ja znam, i jednostavno je stao, nije više došao na Dom naroda. Prema mojim informacijama mislim da je to isti zakon koji su formirali filmski radnici, među kojima je bila i rediteljica Jasmila Žbanić – pojašnjava Rošić.

Zakon koji je on predložio, naglašava "treba da stvori i osigura pravilno funkcioniranje tržišta audiovizuelnih usluga kroz istovremnu promociju kulture i kulturnih raznolikosti BiH, a naravno sve s ciljem očuvanja kulturne baštine i jezika u službenoj upotrebi u Federaciji".

Između ostalog, prilika je to da filmski radnici, svjetske produkcije, dođu i snimaju na tlu BiH.

- Do sada je to bilo dosta sistemski neuređeno, ustvari, na snazi su i dalje zakoni iz bivše države koji su preuzeti iz 90-tih godina, mislim samo da je RS donijela svoj zakon o kinematografiji i to 2009, a u Federaciji jedini je bio taj pokušaj od gospođe Jasmile Žbanić koji je tada upućen u proceduru- ističe Rošić.

Posebno su značajne odredbe zakona kojima se uspostavlja centralno tijelo na nivou Federacije, koje bi se zvalo Federalni audiovizuelni centar. Tim je predviđen i prestanak sa radom Fondacija za kinematografiju FBiH i Filmski centar Sarajevo.

- Ovdje je predviđeno osnivanje Federalnog audio vizuelnog centra kao javne ustanove koju osniva Vlada Federacije gdje bi se u biti centralizirala sva dosadašnja tijela, odnosno ljudi koji su zaposleni u ovim oblastima ne bi ostali bez posla, nego bi jednostavno bili preuzeti da rade u sklopu ovog federalnog centra – pojasnio je Rošić.

Argumentovano diskutovati

Da se uopće upusti u ovu priču o zakonu motivisali su ga kulturni i filmski radnici, jer je to sistemski neuređena oblast i finansijski nije dovoljno podržana.

- Kada sam sjedio sa određenim filmskim djelatnicima razgovarali smo o postojećoj regulativi, koliko je ona zastarjela i nije usklađena sa propisima u EU, pa sam dobio neke sugestije kako i u kom pravcu, a inače ovu prvu radnu verziju nacrta sam njima poslao, da oni daju svoje prijedloge i sugestije, i tako sam usmeno dobio podršku.

Onda smo, u tim nekim aspektima i članovima zakona, kada smo razgovarali kako bi to bilo najbolje, napravili jednu formulu koja će, ja se evo iskreno nadam, kroz određenu javnu raspravu dobiti kvalitetniji izgled i sadržaj i da će svakako biti na usluzi onima kojih se primarno i tiče. Najvećim dijelom koristili smo se pozitivnim primjerima iz Hrvatske zato što je njihov zakon usklađen sa propisima EU, gdje se poseban akcenat stavlja prije svega na zaštitu audiovizuelnog stvaralaštva, a samim dijelom na zaštitu potrošača i djece. Jer pazite kada vi imate emitovanje određenog propagandnog programa, znate da na našem području nije urađen jedan sistem zaštite, tako da preuzeo sam odredbe koje se tiču Evropske unije koje su posebno definisane u njenim aktima. To i jeste jedan vid težine ovog nacrta – dodaje Rošić.

Predloženi zakon uređuje dodjelu finansijskih sredstava za podršku kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu putem javnog konkursa uz praćenje zakonitosti i namjenskog korištenja dodijeljenih sredstava. Predviđeno je i da se uvede institut koregulacije i samoregulacije u oblasti audiovizuelnog stvaralaštva ne dovodeći pri tome u pitanje uspostavljene sisteme regulacije i samoregulacije (npr. RAK, Vijeće za štampu i sl.).

Na pitanje da li očekuje da će zakon proći, i na kraju biti usvojen, odgovorio je sa da.

- Vjerujem da hoće, ono što je meni bilo krivo je da Vlada Federacije nije dobila, unazad nekoliko dana, ovaj nacrt zakona da dostavi svoje mišljene, o tome sam lično razgovarao sa premijerom Federacije. On je meni samo postavio pitanje da li je to onaj nacrt zakona koji je Čampara uputio kao incijativu u proceduru. Ja sam rekao da nije, jer taj zakon, prema mišljenju Ministarstva finansija Vlade Federacije bi dodatno opteretio budžet Federacije za nekih 150 miliona maraka. Ovdje je predviđena mogućnost sufinansiranja iz budžeta Federacije, ali nikako u smislu da je to limitirano. Postoji određena tolerantnost u smislu predviđenih budžetskih sredstava za svaku fiskalnu godinu i to je ustvari razlika u jednom segmentu od onog zakona.

Kada pravimo komparaciju ovog nacrta i nacrta Žbanić, razlika je u činjenici korištenja određenih pojmova odnosno korištenje centra, audiovizuelnog centra. Tamo je to bilo riješeno slično kao u Republici Srbiji. Radi se također o jednoj federalnoj instituciji ali koja bi bila podijeljenih nadležnosti u smislu predviđanja da se stvore slični takvi centri po kantonima, što meni nikako u ovom slučaju nije dobro jer imamo sada sličnu takvu situaciju, gdje imamo više tih institucija koje se bave tom djelatnošću, pa jednostavno nemate centralizaciju u tom smislu – pojašnjava Rošić.

Kaže da bi volio da oba nacrta zakona budu na dnevnom redu i da se o njima argumentovano diskutuje.

- Da budem iskren volio bi da su oba nacrta bila na dnevnom redu da se argumentima suočimo nas dvojica, jer ovaj nacrt zakona je rad više stručnih osoba, a Čamparin je jedna čista prepisivačina. Ali eto ja mislim da će biti prilike kada i njegov zakon dođe u proceduru pa ćemo otvoriti i tu raspravu. Mislim da neće biti problema kod usvajanja Nacrta zakona koji sam pisao sa pravnim timom – poručuje Rošić.

Beus nije podržao Čamparin Nacrt zakona

Antonio Beus, predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju, nije podržao Nacrt zakona kojeg je Čampara pustio u proceduru, a objasnio je i zašto.

- Upravni odbor Fondacije je podržao zakon, ali ja sam izdvojio ovo svoje mišljenje, a evo i zašto. Zakon je radila radna grupa koju je formirao ministar Salmir Kaplan još 2011. godine. Proljetos mi je taj zakon prezentiran i rekao sam da ne valja. Prvo, zakon je pisan rječnikom kojim se zakoni ne pišu, a da bi se taj zakon stavio u primjenu, vi morate da promijenite više zakona na različitim nivoima. Predviđeno je punjenje budžeta za zakon i to tako da dio ide iz sredstava javnih servisa, što nije moguće jer oni rade po posebnom zakonu na državnom nivou. Da bismo mi to omogućili, moramo taj zakon promijeniti.

Bila je i varijanta da se taj zakon o kinematografiji puni iz poslovnica telekoma koje su registrirane na području Federacije. Rekao sam, ako to uradite treba da znate da dovodite u diskriminaciju telekome koji su registrirani u Federaciji u odnosu na RS. Ti telekomi već plaćaju autorska prava po osnovi kolektivnih prava, ugovor koji moraju da imaju zaključen je sa kolektivnim organizacijama. Treću stvar su predvidjeli da se taj zakon puni iz igara za sreću. Zaboravljaju da je taj zakon, odnosno ta sredstva koja se dijele već su zakonom definirana. Ne možete jednostrano nekome uzeti i sebi dati – ističe Beus.

Ideja je, pojašnjava, da se taj zakon pusti u proceduru pa da ga kroz amandmane pokušaju popraviti.

- Međutim, ove sve primjedbe koje sam vam rekao, to je nepopravljivo kroz amandmane. I ovo je isključivo stručna analiza tog zakona. Međutim, vi imate i drugu stvar koju ja sve vrijeme namjeravam da izbjegnem, a pošto ulazimo u predizbornu godinu, ići će se opet na varijantu da HDZ i SDA neće taj zakon da usvoje, jadni naši umjetnici, a neće niko da kaže da taj zakon ne može da prođe zato što je isključivo loše napisan – potcrtava Beus.