Ako me ikada pozdrav ispunio pomiješanim emocijama, to je bio onaj koji mi je prije nekoliko dana ponudio nasmijani mladi taksista na aerodromu. „Dobrodošli u Sarajevo“, kazao mi je, a potom me odvezao do mog hotela na Baščaršiji, kulturnom i historijskom srcu grada.

Ovako je britanska autorica Hayley Long započela svoj tekst o posjeti Sarajevu, koji je pod nazivom „Sarajevo, grad u kojem se Istok susreće sa Zapadom“ objavljen u The Guardianu.

- Iako je Sarajevo, glavni grad BiH, naziv koji može izgledati neraskidivo vezan sa ratom i tragedijom, posljednjih 20 godina su doprinijele oporavku ovog izvanrednog grada, a turizam je u naglom rastu. Razlog je očigledan. Sarajevo je prelijepo – piše Long.

Ona posebno ističe pogled na panoramu grada te, s tim u vezi, predlaže korištenje Sarajevske žičare koja vodi do Trebevića, odakle se, kako je kazala, pruža pogled koji oduzima dah.

- To je pogled koji odbija poređenja sa većinom ostalih evropskih gradova. Džamije i minareti ukrašavaju liniju horizonta, zajedno sa katoličkim crkvama i kupolastim krovovima pravoslavnih ckrvi. A to je još jedna stvar koja čini ovaj grad fascinantnim: to je mjesto u kojem se Istok spaja sa Zapadom – piše u tekstu.

Autorica spominje i spoj različitih arhitektura u gradu, od austrougarskih građevina sa modernim zapadnjačkim prodavnicama do objekata iz osmanskog perioda tik uz njih.

- Sa jedne strane linije, ljudi sjede i piju pivo za stolovima na ulici, dok se s druge strane ne može pronaći ni kap alkohola. Umjesto toga, možete pronaći kafiće koje nude jaku bosansku kafu ili nargilu – piše autorica.

Poseban dojam na autoricu je ostavio i trg na Baščaršiji, kojeg naziva „trgom golubova“. Posjetiteljima preporučuje niz ugostiteljskih objekata u starom dijelu grada, a među vjerskim objektima posebno ističe Begovu džamiju te Katedralu Srca Isusova, koja se nalazi u neposrednoj blizini.

- Sarajevo ima tako dobru vibraciju da je ekstremno teško shvatiti teror koji se ovdje dešavao sredinom 90-ih godina. Ali istina je da ne morate dugo tražiti dokaze. Svaka zgrada će na sebi najvjerovatnije imati rupe od metaka, a spomenik u Velikom parku tiho podsjeća na 1.500 djece koja su ubijena za vrijeme 44-mjesečne opsade – navodi se u tekstu.

Čak i bez uloge u početku Prvog svjetskog rata, historija Sarajeva, dodaje, može izgledati jako tužna.

- Uprkos tome, ovo nije tužno mjesto za posjetu jer kada dođete ovdje, dobijete osjećaj da grad sada gleda u budućnost. A to radi sa dostojanstvom, otporom i nesavladivim duhom i nadom. Ako želite da otkrijete izuzetno mjesto, onda otputujte u Sarajevo – zaključuje autorica.