Riječ je o Prijedlogu zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Prijedlogu zakona o električnoj energiji Federacije Bosne i Hercegovine te Prijedlogu zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, a na koje je stigao jedan broj amandmana.

Od federalnog premijera Nermina Nikšića insistirano je da se nakon Zastupničkog doma FBiH razmatraju i u Domu naroda Parlamenta FBiH, nikako prije. U Domu naroda delegati Damir Džeba (HDZ) i Ivo Tadić (HDZ) uložili više amandmana i to uglavnom na Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

U amandamanima Tadića, između ostalog, stoji kako tehnološke kvote ne bi trebale biti definirane u jedinicama planirane proizvodnje električne energije (MWh), nego isključiivo u jedinicama instalirane snage postrojenja (kw).

Referisao se i na odredbe u vezi sa prikupljanjem fakturirane naknade za poticanje OIE (obnovljivi izvori energije).

- Smatramo kako u Zakonu nisu dovoljno precizno definirane obaveze opskrbljivača. Naime, u kontekstu prikupljanja naknade za poticanje mora se jasno definirati šta se i po kojoj cijeni fakturira, naplaćuje i "transferira" Operatoru i u kojem roku za koji obračunski period. Naknadu za poticanje i po samoj definiciji snosi krajnji kupac (a samim tim i obavezu), a ne opskrbljivač.

Prema tome, jasno je kako je umanjenje maloprodajne cijene opskrbljivača na sada određenih 10 posto neutemeljeno i zaista prenisko. Smatramo kako se fiksiranjem ovog iznosa umanjenja u tekstu Zakona direktno diskriminiraju prosumeri na distribucijskom području JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, zbog razlika u dizajnu tarifnih stavova za kupce JP Elektroprivreda HZHB Mostar u odnosu na tarifne stavove JP Elektroprivreda BiH Sarajevo - navodi se u amandmanima.

U jednom od amandmana se ističe i kako su elektroprivrede na nivou Federacije Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine opterećene posljedicama energetske krize, te se pred njih stavljaju dodatni izazovi izvjesnim uvođenjem ETS ili CBAM mehanizama.

- U tom smislu bi bilo dobro da im se omogući malo duži rok kako bi restruktuiranje bilo optimalno djelotvorno i kako bi mu se moglo pristupiti uvažavajući ne samo tehničke negoi socio-ekonomske i pravne aspekte energetske tranzicije na koju smo se obavezali. Da se elektroprivredama omogući godinu dana duži rok u odnosu na onaj definiran Prijedlogom zakona o električnoj energiji, umjesto godine, dvije godine - stoji u amandmanu Ive Tadića.

Zatražili smo komentar Nermina Džindića, bivšeg federalnog ministra energije, rudarstva i industrije za čijeg mandata su sačinjeni prijedlozi ovih zakona.

- Amandmani što se tiču rokova nisu sporni jer kamo sreće da i u tim rokovima se sve završi. Drugi amandmani su neprihvatljivi. Među razlozima su isticanje kvota MW umejsto MWh, fakturisanje / prikupljena naknada za podsticanje OIE, mrežarina za svu potrošenu energiju prosumera... - rekao nam je Džindić.