Beogradski dnevni list Kurir u martu prošle godine donio je priču pod naslovom "Glava atentatora na Vučića ucijenjena na 60.000 eura". Na fotografiji se pored lika Nihada Aličkovića nalazi i lik Gojka Rabrenovića, predsjednika Srpskog četničkog pokreta.

Srpski četnički pokret navodno je, prema huškačkom pisanju beogradskog Kurira, raspisao potjernicu za Aličkovićem, a Kurir je otišao i korak dalje, pa su naveli da je upravo Aličković pokušao ubiti Aleksandra Vučića tokom njegove posjete u Potočarima.

- Hitno moramo da se ujedinimo u borbi za čast srpskog naroda, prekipjelo nam je kada je Nihad Aličković, koji umjesto da odgovara i bude uhapšen za organizaciju napada u Potočarima na tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića, on ispred Međunarodnog suda u Hagu napada starijeg čovjeka koji je nosio srpsku zastavu. Niti je bilo policije da spriječi divljaštvo, niti je neko spriječio Aličkovića da, uprkos navodno strogim kontrolama, unese telefon u sudnicu Tribunala i direktno prenosi izricanje presude Karadžiću - prenio je Kurir izjavu Gojka Rabrenovića.

Dalje se u izjavi dodaje kako "Nećemo mi četnici to više da trpimo. Poslali smo nalog jedinici za brza dejstva koja je raspoređena od Zvornika do Rače, u slučaju da spomenuti pređe u Srbiju, da odmah bude uhapšen i sproveden pred Prijeki četnički sud. Na čelu ove jedinice je časni komandant Dragan Slavkić, srpski četnički pukovnik iz Martinaca, koji je odlično obučio jedinicu za brza dejstva".

Nadležne sigurnosne institucije u Srbiji nisu reagirale na ovakvo pisanje, u kojem se eksplicitno poziva na ubistvo i u kojem predsjednik Srpskog četničkog pokreta poručuje da su četnici poslali jedinicu za brza dejstva.

S obzirom na to da je Srpski četnički pokret nevladina organizacija, činjenica da Rabrenović nije sproveden zbog ove izjave u Tužilaštvo Srbije svjedoči da Srbija ili ne mari zbog paravojnih formacija u vlastitom dvorištu ili ih smatra produženom rukom režima.

Aličković se zbog toga odlučio na tužbu zbog klevete, stavljanja mete na glavu i ugrožavanja sigurnosti života i imovine, te traženje da se pravda zadovolji na legalan i legitiman način.