Naučnici su otkrili da postoji razlog više za svakodnevno uživanje u šoljici kafe ili čaši vina, a to je - produžen životni vijek.

Ne slažu se svi, ali istraživanje koje se provodi na ljudima koji dožive 90 i više godina otkriva njihove zajedničke navike - svakodnevna ponašanja koja doprinose njihovoj dugovječnosti, tvrde istraživači.

Dr. Claudia Kawas je glavni istraživač studije 90+, jedne od najvećih studija u svijetu koja je provedena među najstarijim Amerikancima. U istraživanju je učestvovalo oko 1.800 osoba starijih od 90 godina, a detaljno je analizirana njihova krv, DNK i tijelo kako bi se utvrdio njihov način života.

Uloga alkohola i kofeina

Kawas, profesorica neurologije na kalifornijskom Univerzitetu Irvine, nedavno je predstavila neka od studijskih otkrića. Utvrđeno je da su ljudi koji su pili umjerene količine alkohola ili kafe živjeli duže od onih koji su ih izbjegavali. Kada je u pitanju alkohol, oko dvije čaše piva ili vina svakodnevno povezano je sa smanjenim rizikom od prerane smrti.

- Nemam nikakvih objašnjenja za to, ali čvrsto vjerujem da je umjereno konzumiranje povezano s dugovječnošću. Ključna riječ je umjerenost, jer ljudi koji su konzumirali prekomjeran unos alkohola u mlađem dobu, neće uspjeti isto učiniti i u devedesetima - kazala je Kawas.

No, drugi stručnjaci koji istražuju tajnu dugovječnosti bili su skeptični u vezi sa ulogom alkohola. Prema njihovom mišljenju, ljudi koji izbjegavaju alkohol žive znatno duže. Prosjek za žene je 89 godina i 86 za muškarce, smatra dr. Thomas Perls, profesor na Univerzitetu Boston School of Medicine.

- Postoje i drugi podaci koji se suprostavljaju tom pojmu da su umjerene količine alkohola dobre za vas - rekao je Perls.

Posljedna analiza studije 87 pokazala je da konzumenti alkohola  nisu imali smanjen rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su pili alkohol samo povremeno. I samo jedno piće dnevno povećava rizik od raka kod žena, potvrdila je ova studija iz 2015. godine.

Dr. Claudia Kawas ističe, kada je riječ o kafi, preporučeni iznos  je 200-400 miligrama dnevno, ili oko dvije šoljice kafe.

- Ljudi koji konzumiraju tu količinu kofeina, bilo da dolaze od kafe, čaja, čokolade ili drugih stvari, živjeli su duže od osoba koje su imale manje kofeina - dodala je.

Studije objavljene prošle godine potvrđuju da je kafa - sa ili bez kofeina - bila povezana sa smanjenim rizikom od smrti. Ukoliko birate neko drugo piće umjesto kafe, npr. energetsko piće, efekat je isti, jer jedna konzerva takvog pića sadži kofeina koliko i jedna šoljica kafe.

Vježbanje je važno

Tjelovježba je također povezana sa dugovječnošću - 15 minuta vježbe dnevno je dovoljno, 30 minuta još je bolje, a najbolje rezultate daje 45 minuta svakodnevne tjelovježbe,  kazala je Kanwas, predstavljajući rezultate istraživanja  o dugovječnosti 90+.

U svom istraživanju navela je da to ne mora biti super intenzivna vježba za koju je potrebno otići u teretanu. Dovoljno je vježbati ukupno 45 minuta dnevno i pokrenuti svoje tijelo na bilo koji način. Prema njenom mišljenju, dnevna tjelovježba se može podijeliti u tri sesije, poput 15-minutne šetnje.

Dok vam redovno vježbanje i umjerene količine alkohola i kofeina pomažu da živite duže, ne mogu zaštititi vaš mozak od demencije, navodi Kawas.

- Većina tih stvari ne izgleda kao da je jasno povezana s kognitivnim sposobnostima u 90-im godinama, što je razočaravajuće. Tužno je da smo uspjeli produžiti život, ali ne i unaprijediti njegovu kvalitetu - istaknula je Kawas.

Više od 40 posto ljudi starijih od 90 godina ima demenciju, a gotovo 80 posto je u potpunosti onesposobljeno, otkrila je njena studija. Oba stanja su češća kod žena nego kod muškaraca. Pretpostavka je da geni igraju veliku ulogu u nastanku demencije. Kod ljudi koji žive dugo bez demencije, vjerovatno je da ni njihovi roditelji nisu bili dementni.

Ali stil života još igra veliku ulogu. Podaci sugeriraju da je rizik od demencije porastao oko deset posto u posljednjih 15 godina - ne zbog novih lijekova na tržištu, već zbog razlike u načinu života što uključuje zdravu prehranu, vježbu i napore kako bi se smanjio stres koji značajno utječe na zdravlje mozga.