Ovo je, u najkraćem, suština prvostepene presude Suda Bosne i Hercegovine na tužbe koju su protiv izbora članova CIK-a 2020. godine podnijeli Novak Božićković, Branko Petrić i Sanja Stanimirović-Ostojić.

Sud BiH je odbio njihove tužbe, odnos tužbu, s obzirom na to da su spojene u jedan predmet jer se radi o istoj pravnoj stvari.

- Osporena odluka Zastupničkog doma je zakonita i pravilna – dio je presude.

Sud BiH je konstatovao da je Zastupnički dom predložio i imenovao članove CIK-a iz reda srpskog i bošnjačkog naroda na osnovu svojih zakonskih ovlaštenja kako je to propisano članom 2.5. stav 6. Izbornog zakona iz razloga što Komisija za izbor i imenovanje nije u zakonom predviđenom roku od 30 dana prije isteka mandata prethodnih članova CIK-a dostavila listu članova.

- Prema ocjeni ovog vijeća, paušalni su prigovori tužioca da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci – stoji u odluci Suda BiH.

Odluka Suda BiH o CIK-u BiH

Na čelu Komisije za izbor i imenovanje CIK-a bila je Borjana Krišto, trenutna zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kako je rečeno iz CIK-a, članovima CIK-a je u septembru 2018. godine istekao mandat, što znači da je lista kandidata trebala biti dostavljena u augustu, a još u martu 2018. je Komisija trebala početi postupak izbora, što nije učinjeno jer Krišto nije sazivala Komisiju.

- Neosnovani su prigovori tužitelja da je tuženi (Zastupnički dom, op.a.) izborom novih članova CIK-a povrijedio konkursnu proceduru budući da u konkretom slučaju ista nije ni provođena iz razloga što lista kandidata od strane Komisije za izbor nikada ni dostavljena već je tuženi u skladu sa svojim zakonskim ovlašenjima predložio i imenovao nove članove, prije svega iz razloga što je Komisija za izbor i imenovanje propustila unutar zakonom propisanog roka od 30 dana prije isteka mandata tužitelja, provesti zakonom propisanu proceduru i predložiti nove članove. Naime, pravne posljedice prekoračenja prekluzivnog roka imaju za posljedicu gubitak prava za provođenje procedure i predlaganje kandidata za članove CIK-a – stoji u presudi.

Drugim riječima, pravna posljedica nepostupanja po propisima i utvrđenim rokovima je gubitak prava Komisije.

Krišto je od Suda BiH nedavno tražila odgovor dokle se došlo s tužbama protiv izbora članova CIK-a imajući u vidu da su sporovi pokrenuti 2020. godine, navodeći da su joj se kao predsjednici Komisija obratili kandidati. Iz Suda BiH joj odgovorili da su dva puta tražili dokumentaciju iz Zastupničkog doma i dobili traženo tek četiri mjeseca od prvog zahtjeva. Ukazali su i da im je Komisija za izbor i imenovanje dodatnu dokumentaciju dostavila tek 24. marta ove godine.

Zastupnički dom je početkom 2020. godine imenovao Vanju Bjelicu Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeda Šantića sa članove Centralne izborne komisije nakon što je istekao mandat Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.

Lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović su osporavali i osporavaju izbor članova CIK-a.