Podsjetio je i da je na današnji dan 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a donesena odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

- Kao što je poznato Bosna i Hercegovina je tokom srednjeg vijeka, i prije osmanskih osvajanja, bila jedna razvijena srednjovjekovna država. Taj kontinuitet srednjovjekovne državnosti se donekle očuvao dok smo bili u sastavu drugih imperija poput Osmanskog carstva, Austro-ugarske i Jugoslavije, da bi se u toku oslobodilačke borbe i antifašističke borbe vratio onaj kontinuitet povezane državnosti Bosne i Hercegovine. Svi koji pokušavaju da negiraju državnost Bosne i Hercegovine moraju shvatiti da je to jedna hiljadugodišnja, gotovo neprekinuta državnost - kazao je Trnka.

Naveo je i da je odlukama ZAVNOBiH-a dat koncept uređenja Bosne i Hercegovine.

- Kada to kažem onda mislim na to da moramo zajedno gledati odluke prvog i drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a je donesena ona čuvena formula 'da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego istovremeno i srpska i hrvatska i muslimanska'. Što bi rekli tri ključna naroda koja su sastavni dio Bosne i Hercegovine. Na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu 1944. godine donesena je čuvena deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine. Dakle, tu se povezuje princip individualnih prava iz drugog zasjedanja i princip kolektivnih prava iz prvog zasjedanja. Iz toga možemo naučiti kako bi trebalo danas da se uređuju odnosi u Bosni i Hercegovini, to znači da se vrši kombinacija građanskog i etničkog principa - poručio je Trnka.

Sve prisutnije retrogradne politike

Komentarišući trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini i sve prisutnije retrogradne politike koje teže podjeli Bosne i Hercegovine, Trnka, koji je bio i učesnik razgovora u Daytonu i ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, stava je da su miješanja susjednih država u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, najveća prijetnja njenom suverenitetu i integritetu.

- Da bi neke stvari bile jasnije moramo se vratiti ’90-tim godinama kada se raspadala bivša Jugoslavija i kada su Srbija i Hrvatska proglasile nacionalnim državama hrvatskog odnosno srpskog naroda. Od tog trenutka one stalno insistiraju na nacionalnoj komponenti i sebe smatraju legitimnim da se brinu za Srbe odnosno Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ustvari na taj način se stalno i direktno miješaju u unutrašnje stvari naše zemlje, pri čemu nikad nije definitivno napuštena ideja o podjeli Bosne i Hercegovine između tih susjednih država. Bez sumnje, oni su neprekidna prijetnja cjelovitosti Bosne i Hercegovine posebno ako imamo u vidu činjenicu da se i danas direktno i stalno miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, što samo po sebi govori o njihovim namjerama - naveo je Trnka.

Upozorio je i na još jednu jako bitnu stvar kada su u pitanju odnosi susjednih zemalja prema Bosni i Hercegovini, te njihove tendencije za njen raspad.

- Još jedan pokazatelj, koji je od suštinske važnosti, je što ni Srbija ni Hrvatska neće da potpišu sporazum o utvrđivanju granice sa Bosnom i Hercegovinom. Inače, taj sporazum je bio pripremljen još 1999. godine kad su ga Izetbegović i Tuđman potpisali. Naši organi su ga ratifikovali, ali nažalost Hrvatski sabor je odbio da izvrši ratifikaciju sporazuma. To znači da je imao neke zadnje namjere - naveo je Trnka.

Hrvatska i Srbija morale bi prihvatiti savremene demokratske standarde

Istakao je da bi konačno Hrvatska koje je članica Evropske unije, a i Srbija koja ide u tom pravcu, morale prihvatiti savremene demokratske standarde koji polaze od toga "da države međusobno poštuju jedna drugu, njen suverenitet i teritorijalni integritet".

- U prvoj rečenici u Dejtonskom mirovnom sporazumu kojeg su potpisale Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska, piše da će poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake od tih zemalja. Znači, neće se miješati u unutrašnje stvari druge zemlje, što znači da Srbija i Hrvatska koje su potpisnice, a ne neki garanti Daytona, iz tog sporazuma kao međunarodnog ugovora imaju obaveze, a glavna je obaveza da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine.

Nažalost, mi imamo određene teškoće kada trebamo da se suprotstavimo tim nastojanjima jer političke opcije iz hrvatskog i srpskog naroda protive se svakoj našoj akciji koja bi išla u cilju da se ograniči miješanje susjednih država u Bosnu i Hercegovinu. Ništa drugo nam ne preostaje nego da tražimo prije svega od Sjedinjenih Američkih Država koje su kreirale Dejtonski mirovni sporazum, da iskoriste svoj utjecaj i da djeluju prema ovim zemljama, a također i da Evropska unija koja nam je poslala kriterije za pristupanje skrene pažnju tim državama da se trebaju pridržavati savremenih demokratskih standarda i međusobno poštovati - istakao je Trnka.

Dayton je, kako pojašnjava, zamišljen kao jedan dinamičan ugovor koji predviđao da će se sa razvojem društvenih prilika prilagođavati savremenim i demokratskim standardima.

- To je izričito rečeno u Daytonu, da će nakon desetak godina kada se promijene politički odnosi biti donesen novi Ustav BiH. Jednu stvar su i Amerikanci previdjeli jer nisu shvatili da će se na konceptu Dejtonskog sporazuma, koji počiva na troplemenskoj organizaciji države, otpočetka razvijati političke opcije koje će se fokusirati samo na svoju nacionalnu grupu i koji će stalno zaoštravati odnose između nacionalnih grupa a pri tome onemogućavati svaki pokušaj reintegracije Bosne i Hercegovine.

Sa ovih 27 godina od Daytona vidi se da su te političke opcije Bošnjaka, Hrvata i Srba, odnosno njihovi politički lideri, stvorili vlastite političke organizacije koje su "odgojile" svoje biračko tijelo, potkupile ga različitim zapošljavanjima, korumpirale ga, tako da se one opiru svakoj mogućoj promjeni dejtonske strukture, iako se počevši od presuda Evropskog suda iz 2009. godine 'Sejdić-Finci', a i sljedećih pet takvih presuda, insistira da se relativizira pojam konstitutivnih naroda i da se ide ka modelu građanske organizacije država - kazao je Trnka.

Da bi se desila promjena ona mora imati jaku podršku demokratskih snaga

Upozorava da su otpori suviše veliki da bi se bilo šta promijenilo.

- U Predsjedništvu naše države imamo prisutne različite koncepcije. Srpska članica Predsjedništva BiH otvoreno zagovara secesiju Bosne i Hercegovine i integracije sa Srbijom. Druga dva člana Predsjedništva BiH bi možda poduzimali neke korake u tom pravcu, ali će uvijek biti blokirani od trećeg člana Predsjedništva. Da bi se desila promjena ona mora imati jaku podršku demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini, onih koji ne baštine etničku komponentu.

To bi trebalo biti civilno društvo, akademska zajednica, nevladin sektor, pa i demokratski mediji koji bi trebali da pomognu, a da se istovremeno pozivamo na presude Evropskog suda i zahtjeve Evropske unije u pogledu onih 14 prioriteta za pristupanje EU. Jer, u tih 14 prioriteta je upravo predviđeno da se postepeno napušta taj dejtonski model i da se ide tzv. Briselskom modelu gdje će biti pozicija građanina pojedinca u centru pažnje - poručio je Trnka.

Umjesto toga, kaže suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine je sve više ugrožen.

- Bojim se da su se sada desile neke velike turbulencije u međunarodnom poretku sa događajima u Ukrajini i sa jačim prijetnjama Republike Srpske i Rusije koja stoji iza njih, pa direktno ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku je vrlo značajno da NATO pakt pruža ozbiljnu i značajnu podršku Bosni i Hercegovini da se odbrani od takvih prijetnji.

Jako nam je ugrožen i suverenitet i integritet time što imamo direktne opcije za rušenje tog poretka, i to je najžalosnije. Te secesionističke politike uživaju podršku biračkog tijela u Republici Srpskoj. Istina to se dešava, kao što sam već rekao, iz razloga što je vladajuća struktura od Daytona do danas korumpirala biračko tijelo, zapošljavanjem i drugim privilegijama ih prisilila da stalno glasaju za njih - rekao je Trnka.