- U skladu sa civilizacijskim normama svake godine obilježavamo tužne godišnjice stravičnih zločina nad civilnim stanovništvom u našoj zemlji, kao i susjednoj Republici Hrvatskoj. Mi večeras šaljemo iz Bihaća poruku da se ovakvi zločini nikada neće zaboraviti, a isto tako šaljemo poruku da su suživot, tolerancija i međusobno uvažavanje nešto što je garant opstanka Bihaća i Bosne i Hercegocine – poručio je Elmedin Mehadžić uime Gradske uprave Bihaća.

Iz Bihaća je večeras odaslana poruka Vukovaru i Vukovarčanima da Bihać i Bišćani razumiju tragediju koja im se dogodila prije 31 godinu, kada su grad heroj Vukovar, ali i Škabrnja doživjeli neviđenu tragediju i jedan od najvećih masovnih zločina koji su se dogodili na tlu Evrope nakon završetka Drugog svjetskog rata.

- Mali broj branitelja Vukovara suprostavio se daleko većem neprijatelju kojeg je činila tadašnja Jugoslavenska armija i tamošnje srpske paravojne formacije. Nažalost, nakon 87 dana nadljudske borbe Vukovar je pao, ali taj pad je još jedanput osnažio vjeru da Evropa može biti bolja i evo 31. godišnjica ovdje iz Bihaća koji zna šta znači biti u okruženju jer i Bihać je hiljadu dvjesto i jedan dan bio u okruženju u posljednjem odbrambeno-oslobodilačkom ratu 92-95. godine – poručio je dr. sci Franjo Jurić, historičar iz Bihaća.

FOTO: Fena

Građani Mostara večeras su, na 31. godišnjicu pada Vukovara, svetom misom i paljenjem svijeća iskazali poštovanje prema svima onima koji su svoje živote položili za odbranu Grada heroja.

Građani Mostara se svake godine tradicionalno kod spomen-križa u Vukovarskoj ulici okupljaju u velikom broju, gdje se paljenjem svijeća, molitvom i pjesmom prisjećaju žrtava Vukovara, Škabrnje i drugih stradalih u Domovinskom ratu.

Kako historijski izvori navode, presudna bitka za Vukovar počela je 25. augusta 1991. godine, kada su JNA i srpske paravojne jedinice krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Vukovar je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dobrovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja deblokade grada i pada Lušca 2. novembra, a zatim i Bogdanovaca, 10. novembra 1991.,Vukovar se našao u potpunom okruženju.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je, kako se često ističe, 18. novembra 1991. iako su borbe u pojedinim dijelovima grada trajale i nakon tog datuma.

Prema posljednjim podacima, na hrvatskoj strani ubijeno ili nestalo 2.717 osoba, u srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam hiljada zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Okupacija Vukovara završila je 15. januara 1998. mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja i vraćanjem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.