Srijeda, 25.11.2020.

Pred Vječnom vatrom

Veliki broj građana Sarajeva na antifašističkoj šetnji: Pjevaju partizanske pjesme, blokiran saobraćaj

FOTO: AA

Veliki broj građana okupljen na komemorativnoj šetnji i komemoraciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) ispred Filozofskog fakulteta uputio se prema Vječnoj vatri.

Tokom šetnje čuju se partizanske pjesme, na terenu su prisutni i pripadnici policije, i za sada nije bilo nikakvih problema.

Okupljanje je upriličeno u znak sjećanja na žrtve zločina koje je počinio fašistički NDH u vrijeme Drugog svjetskog rata u Sarajevu, te u znak protesta zbog održavanja mise žrtvama Bleiburga u sarajevskoj katedrali. Građani, antifašisti, najprije su se okupili u naselju Marijin Dvor, pored zgrade Filozofskog fakulteta, na mjestu na kojem je ustaška vlast pod vodstvom Maksa Luburića u martu 1945. godine objesila 55 antifašista.

Članovi Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) položili su cvijeće i odali počast žrtvama na spomen-obilježju ubijenim antifašistima ispred zgrade Filozofskog fakulteta. Uslijedila je protestna šetnja koja se održava istovremeno kad i misa posvećena žrtvama blajburške tragedije, koju u sarajevskoj Katedrali "Srca Isusova" predvodi kardinal vrhbosanski Vinko Puljić.

Antifašisti su se u mirnoj protestnoj šetnji uputili ka centru grada i spomeniku Vječna vatra, podignutom 1946. godine, na prvu godišnjicu oslobođenja Sarajeva od fašista u znak sjećanja na vojne i civilne žrtve Drugog svjetskog rata. Na ovom mjestu, kod Vječne vatre, blokirali su saobraćaj.

Prethodno je Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH, podsjetio da su na današnji skup pozvali građane Sarajeva i sve one koji mogu doći kako bi se "sjetili žrtava ustaškog zločonačkog terora u Sarajevu od 1941. do 1945."

- Na ovom mjestu, jer ovdje je nekoliko dana pred bježaniju ustaških krvnika, koji su vladali u BiH, terorisali Sarajevo, obješeno 55 nevinih ljudi. I zato smo tu, da kažemo glasno i jasno: 'Sjećamo se, pamtimo, nikad više nikome nećemo dozvoliti da se to desi'. Ali, istovremeno, da kažemo da svako veličanje, na bilo koji način, onih koji su uništavali i terorisali ovaj grad, također nećemo zaboraviti i da ćemo svim legalnim sredstvima braniti principe slobode, jednakosti, prava svih na sva moguća opredjeljenja - rekao je Đulić. 

Sjećajući se onoga što se desilo u prošlosti i odajući poštu žrtvama, kako je rekao, žele graditi budućnost. 

. Neka vjera radi svoje. Mi dižemo glas protiv onih koji su izmanipulirali vjeru i koji zapravo preko te mise žele unijeti nemir u BiH - poručio je Đulić.

Zvonimir Nikolić, kolumnista iz Sarajeva, rođen u neposrednoj blizini mjesta održavanja protesta, rekao je kako je došao kako bi rekao "ne, povratku jednog režima".

- Na mala vrata ulazi jedan režim koji je napravio strahovito zlo u Sarajevu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ne želim da dozvolim da se klasifikuje historija i da se slave zločinci - rekao je Nikolić.

Smatra da ovako nešto nije trebalo Sarajevu i da je to uradila politika u Zagrebu. 

- Čim je hrvatski Sabor pokrovitelj ovoga, sve je jasno. Vjerovatno je Sarajevo jedan od rijetkih gradova u svijetu u kojem nije trebala da se dogodi ova misa iz prostog razloga jer je NDH ovdje napravila jedno takvo zlo u četiri godine - podsjetio je Nikolić.

Antifašista Nijaz Skenderagić izjavio je da je današnji skup odgovor građanskog, civilizacijskog, antifašističkog i slobodarskog Sarajeva, kakvo je ono uvijek bilo u svojoj historiji, "onima koji žele u ovaj grad da donose neke poruke koje nisu dobre za narode koji su živjeli i žive na ovom prostoru".

- I da zamolimo političare da se bave politikom, crkvene velikodostojnike da se bave religijom, a svi skupa da gradimo neku ljepšu i sretniju budućnost za nas i našu djecu. Ovaj opaki virus, rekao bih, nacionalizma, neofašizma je prije nekih 30-ak godina došao na ove prostore, uspio je da zavadi ove narode, da nam poprilično razori ovu divnu državu BiH i zato bi naša poruka bila: ako već nećete da nas pomognete, onda nas pustite da se mi sami borimo i gradimo našu državu - poručio je Skenderagić.

Memo Kundurović je također jedan od učesnika skupa antifašista.

- Ovdje se nalazim kao jedan od hiljada Sarajlija koji smo došli da u miru i dostojanstveno damo podršku slobodarskom i antifašističkom Sarajevu, koje je oduvijek i tradicionalno bilo slobodarsko i antifašističko - rekao je Kundurović.

Zbivanja koja su se dogodila oko jugoslovensko-austrijske granice u maju 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata i sloma tadašnje paradržavne i pronacističke tvorevine Nezavisne države Hrvatske koja je obuhvatala i dio teritorija BiH, najčešće se nazivaju "blajburška tragedija", "pokolj u Bleiburgu" ili "križni put hrvatskog naroda". 

Obilježavanje tih događaja organizuje se u znak sjećanja na bijeg nekoliko hiljada pripadnika profašističkih i pronacističkih pokreta sa područja tadašnje Jugoslavije, među kojima je najviše bilo ustaša i domobrana, a po nekim hitoričarima i četnika. Na austrijskoj granici savezničke snage su ih dočekale i vratile na teritorij Jugoslavije gdje su partizani dio njih strijeljali, dio se vratio na jugoslovenski teritorij među kojima su mnogi kasnije amnestirani.

Za vrijeme SFRJ nije bilo govora o poslijeratnim masakrima, a istrage o mjestima masovnih grobnica počele su krajem 1990-ih. Masovne grobnice u Teznu otkrivene su 1999. prilikom gradnje autoputa, Barbarin rov kod Hude jame 2009, te na lokacijama na hrvatsko-slovenskoj granici… U Hrvatskoj nije bilo sistematskih istraživanja, a konačan broj žrtava, koji se procjenjuje na nekoliko desetina hiljada, nije zvanično utvrđen.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh