Ono što je interesantno jeste da su bh. građani u glasačke kutije ubacivali više praznih glasačkih listića nego onih koji su namjerno ili nenamjerno pogrešno popunjeni. Nevažećih praznih na izborima 2022. bilo je 264.782, a nevažećih glasačkih listića prema ostalim kriterijima je bilo 220.587.

Više-manje ista situacija je bila i na općim izborima održanim 2014. i 2018. godine.

- Tu se govori o bijelim listićima. Birači izađu na izbore da bi ispunili obavezu i vrate u kutiju prazan listić čime najvjerovatnije poručuju da nemaju za koga glasati jer da imaju, nešto bi popunili. To su demonstrativni glasovi – stava je Vehid Šehić, nekadašnji član CIK-a i član Koalicije "Po lupom" koja ima posmatrače na izborima.

Istakao je da je zanimljivo da u općinama kao što su Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč uopće ne glasaju niti za jednog kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine jer jednostavno to ne žele.

- To je njihov osjećaj da nemaju za koga glasati i njihovo pravo. Važno je reći da ti birači pokazuju odgovornost da izađu na izbore, ne ostanu kod kuće – dodao je Šehić.

Iz Centralne izborne komisije BiH nemaju tačan odgovor na pitanje zbog čega birači u kutije ubacuju prazne listiće ili na bilo koji drugi način nevažeće.

- Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično – navode iz CIK-a.

CIK je saopćio da je, s ciljem prikupljanja više informacija i stjecanja uvida i moguće razloge, 4. aprila objavio anonimnu online anketu na temu nevažećih glasačkih listića koja će trajati 30 dana.

Prema publikaciji o nevažećim glasačkim listićima koju su nedavno objavili, najviše praznih listića bilo je prilikom glasanja za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najveći procenat nevažećih glasačkih listića zabilježen je na jednom biračkom mjestu u općini Drvar te na jednom biračkom mjestu u Doboju.

Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH najviše ih je bilo u Unsko-sanskom i Livanjskom kantonu, čak 9,21 posto.

Najviše praznih glasačkih listića (10,43 posto), kada je u pitanju Zastupnički dom Parlamenta FBiH, bilo je u izbornoj jedinici 12 koja obuhvata Drvar, Glamoč, Kupres, Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo.

U Doboju je bilo najviše praznih listića i kada je u pitanju izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a, a kod glasanja za NSRS najviše ih je bilo u izbornoj jedinici 4 koja obuhvata Modriču, Vukosavlje, Bosanski Brod i Derventu.

Procenat praznih glasačkih listića za izbornu utrku za skupštine kantona kretao se od 0,5 posto u Zapadnohercegovačkom kantonu do 3,84 posto u Unsko-sanskom kantonu.