Pretpostavka je da se prva čokolada ili čokoladna smjesa kuhala prije 2.600 godina. Do širenja kakaovca dolazi zahvaljujući trgovini, nakon što su trgovci Maja odnijeli plodove kakaa u Meksiko i prodali ih Astecima, kakao je i ondje postao vrlo privlačan.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i nezaslađen, a okus su oplemenjivali dodavanjem začina poput vanilije i čilija, a tek će Evropljani od čokolade napraviti slatkiš. Španski svećenici su prvi u Evropi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, no okus su prilagođavali i činili neodoljivom dodavanjem šećera i cimeta, no tajna o slatkoj čokoladi nije mogla dugo ostati skrivana.

Talijanski istraživač Antonio Carletti početkom 17. st. uspio je otkriti tajnu čokolade I proširiti je u ostale dijelove Evrope. Čokolada je gotovo 300 godina bila simbolom visoke klase.

Prva kuća čokolade otvorena je Londonu sredinom 17. stoljeću. Čokolada je i dalje bila je enormno skupa i rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva.

Revolucija u proizvodnji čokolade nastaje izumom nizozemskog hemičara Coenraad Van Houten, koji je osmislio hidrauličnu presu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Daljnji razvoj u tehnološkom procesu otkrio je Joseph Fry koji je otkrio postupak miješanja kakao praha, šećera i rastopljenog maslaca, te je takva nova čokolada ubrzo postala omiljena i ujedno se smatra prvom čokoladom za jelo.