Stari Grci su još prije nove ere došli do zaključka i potvrde da je zemlja kugla (približno). Jedan od najgenijalnijih među njima, Eratosten, još je prije 2.200 godina prilično precizno izračunao njen obim. Kako?

Drevni Grci shvatili su da Zemlja mora biti kugla na temelju nekoliko jednostavnih posmatranja.

Prije svega, Aristotel je uočio da njena sjena na Mjesecu tokom pomračenja ima oblik kruga, odnosno da nije ravna. Budući da samo kuglasta tijela uvijek, u svim položajima, bacaju okruglu sjenu, to je bio snažan dokaz u prilog sfernom obliku Zemlje.

Drugi Aristotelov argument temeljio se na posmatranju zvijezda. Kada su putovali prema jugu ili prema sjeveru, stari su Grci primijetili da su zvijezde koje su bile vidljive na jednom mjestu nestajale ispod horizonta, što je ukazivalo na zakrivljenost Zemljine površine.

Treći Aristotelov argument temeljio se na posmatranju brodova. Kada bi brodovi dolazili prema obali, prvo bi se vidjeli njihovi jarboli, a tek potom trupovi. Ovo posmatranje sugeriralo je da se brod kreće po zakrivljenoj površini, a ne ravnoj.

Za početak je dobro navesti neka važna znanja kojima su raspolagali stari Grci, a koja su bila ključna za Eratostenov poduhvat.

Oni su pomoću sunčanog sata (gnomon) mogli tačno odrediti kada je negdje na Zemlji podne. Vidjeli su da je sjena štapa postavljenog okomito na tlo (okomicu je lako odrediti uz pomoć viska) ujutro i poslijepodne duga, dok bi se u podne, kada je Sunce najviše na nebu, skratila do svoje najkraće dužine.

Grci su u vrijeme Eratostena također prilično dobro poznavali neke geografske udaljenosti. Njihovim mjerenjima bavili su se tzv. bematisti koji su često pratili vojske ili karavane i na temelju broja koraka ili trajanja putovanja prilično precizno računali udaljenosti između gradova i važnih lokacija.

Nadalje, oni su uz pomoć prirodnih fenomena poput kretanja Sunca, posmatranja zvijezda na noćnom nebu te uz korištenje sunčevih satova uspješno određivali strane svijeta i izrađivali karte.

Eratosten iz Kirene (oko 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) bio je jedan od najsvestranijih umova antičkog svijeta. Bio je matematičar, geograf, astronom i knjižničar u poznatoj Aleksandrijskoj biblioteci.

Napisao je brojne radove iz astronomije, matematike, filozofije, književnosti i etike, a smatra se ocem geografske karte. Izradio je kartu ekumene, odnosno naseljene zemlje sa 7 meridijana i paralela. Nažalost, Eratostenova djela nisu sačuvana, osim u citatima kasnijih autora.

Iako su stari Grci već imali teoriju da je Zemlja kugla, on je prvi iznimnom preciznošću uspio procijeniti njen obim, čime se posebno proslavio i ostao zapamćen do danas.

Eratostenov rad bio je duboko ukorijenjen u njegovom poznavanju geografije i astronomije, kao i u dostupnim mjerenjima tadašnjeg vremena. Kao direktor Aleksandrijske biblioteke, imao je pristup brojnim tekstovima o matematici, geografiji i astronomiji, što mu je omogućilo da kombinira teorijske koncepte sa stvarnim posmatranjima.

Njegovo izračunavanje obima Zemlje ne samo da je bilo zapanjujuće tačno već je i pružilo čvrst dokaz da je Zemlja kugla. Njegov rad duboko je utjecao na kasnije naučnike i filozofe poput Ptolemeja i, stoljećima kasnije, na istraživače poput Kristofora Kolumba i Ferdinanda Magellana, koji su se u svojim ekspedicijama oslanjali na ideju da je Zemlja kugla.

Osim toga, ovaj primjer jednostavne, ali brilijantne naučne metode pokazuje kako se kombinacija posmatranja, geometrije i zdravog razuma može koristiti za otkrivanje složenih tajni prirode. Eratostenova sposobnost da iskoristi dostupne informacije i alate za rješavanje tako velikog problema čini ga jednim od najvažnijih matematičara i geografa starog svijeta.