Osam je mjeseci kako traje trakavica oko imenovanja prof. dr. Ismeta Gavrakapetanovića na mjesto generalnog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Privremeni Upravni odbor KCUS-a imenovao je Gavrankapetanovića na tu poziciju 28. decembra prošle godine, a odluka je potom proslijeđena Federalnom ministru zdravstva dr. Nediljku Rimcu, na potvrđivanje.

No Rimac je do sada u dva navrata odbio dati saglasnost za imenovanje Gavrankapetanovića, obrazlažući svoj stav time "da Gavrankapetanović nije priložio diplomu o završenom postdiplomskom studiju, nego samo uvjerenje Ekonomskog fakulteta da je uspješno diplomirao u oblasti menadžmenta u zdravstvu".

Zbog toga je protiv Rimca krivičnu prijavu Državnoj agenciji za istragu i zaštitu (SIPA) u aprilu podnio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Iz SIPA-e su potom u maju krivičnu prijavu Konakovića dostavili Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo na nadležno postupanje, odakle nam je ovih dana odgovoreno da će javnost biti informisana kada bude donesena tužilačka odluka.

Na potezu je Federalna vlada, ali premijer Nermin Nikšić nikako da riješi problem generalnog direktora najveće zdravstvene ustanove u državi.

U međuvremenu, u fotelji prvog čovjeka KCUS-a sjedio je doc. dr. Alen Pilav, a potom i prof. dr. Hajrija Maksić, kojoj je ovih dana produžen tromjesečni mandat.

Maida Galijatović, advokatica Gavrankapetanovića, kaže kako je nevjerovatno da i osam mjeseci poslije još nema nikakvog pomaka oko imenovanja generalnog direktora KCUS-a.

- Gavrankatepanović nije imenovan bez ikakvog razloga, opravdanja i zapreke. Svi oni razlozi koje smo čuli osporeni su od strane zvaničnih javnih ustanova, Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Ministarstva za obrazovanje. Sve institucije i ustanove dale su svoje mišljenje koje je bilo u prilog dokumentaciji prof. Gavrankapetanovića. Nakon toga više nemamo pomaka i to je više nego nedopustivo. Federalna vlast je preuzela funkciju i time odgovornost da se zdravstvo u našoj zemlji povede naprijed, unaprijedi, ali to ne rade. Gavrankapetanović je imao bajne ideje u pravcu razvoja KCUS-a, medicinskog napredovanja, razvijanja kontakata, dovođenja u red, reorganizacije svega ostalog. Zašto se traži razlog da mu se ne da saglasnost to ćete morati pitati Rimca - naglašava Galijatović.

Kaže kako je najgora faza kada je postupak blokiran, kada ne postoji pravno sredstvo da se odblokira.

- Gavrakapetanović je izabran, njegov izbor je aktualan, treba saglasnost za imenovanje da se upiše u registar i stupi na funkciju. Zašto se čeka, zašto Rimac ne reaguje i zašto ga niko ne pita za njegove razloge? Ako je preuzeo funkciju ministra, onda je odgovoran za zdravstvo u Federaciji? Zašto premijer Nermin Nikšić ne reaguje, odgovoran je za zakoniti rad Vlade - navodi Galijatović.

Advokatica je postavila i pitanje imenovanja redovnog Upravnog odbora KCUS-a.

- Umjesto da se imenuje redovni upravni odbor KCUS-a u punom mandatu, još uvijek se priča o privremenom Upravnom odboru. Zbog čega pitamo se svi, umjesto da KCUS, kao najveća i najvažnija zdravstvena ustanova u BiH, ima redovno rukovodstvo i kako trebao imenovanog direktora, mi mjesecima imamo privremeni Upravni odbor i v. d. direktore. Normalno je da propada kada nema rukovodstva koje je u punom mandatu. Ljudi se bore za pacijente da pruže usluge koje su u mogćnosti, ali to treba postaviti na čvrste temelje da bi se moglo raditi u punom kapacitetu. Valjda smo mi građani, koji to plaćamo, zaslužili da imamo zdravstvo koje je u stanju da nas liječi - kaže Galijatović.

U svakoj situaciji u kojoj zakonom nije propisan striktno rok, primjenjuje se, dodaje Galijatović, tzv. primjereni rok.

- Primjereni rok je rok koji je u datoj situaciji primjeren u smislu prakse, drugih zakona, analogije. Više nego dovoljan je bio rok od 30 dana o kojem se govorilo nekad davno. Ovo čemu svjedočimo je održavanje stanja da ne potonemo - istakla je Galijatović.