VEZANI TEKST - Šamar Čoviću iz Ambasade SAD-a: Potrebne promjene Ustava, CIK mora učestvovati u pronalasku rješenja

Palmer je prije desetak dana poručio "kako se razgovori na ovu temu trebaju voditi u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da u tome moraju učestvovati civilno društvo i Centralna izborna komisija BiH".

- Kao institucija zadužena za provedbu Izbornog zakona, uključenost CIK-a nije pitanje o kojem se treba raspravljati i ne bi se smjelo koristiti kao izgovor za nepostizanje potrebnih reformi – poručio je tada Palmer.

Zajednički kolegij oba doma Parlamentarne skupštine BiH je na sjednici 17. marta usvojio Prijedlog zaključka o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna lzbornog zakonodavstva BiH. Ovaj prijedlog naći će se pred državnim zastupnicima na sjednici 30. marta, a treba ga usvojiti i Dom naroda.

U članu 2. Prijedloga zaključka navedeno je da će "u Interresornu radnu grupu Zastupnički dom i Dom naroda imenovat po tri člana i Vijeće ministara BiH tri člana", dok je u članu 4. navedeno, "da će u toku procesa Interresorna radna grupa za izmjenu Izbornog zakonodavstva BiH po potrebi konsultirati stručnjake iz nevladinog sektora, Centralne izborne komisije BiH, akademske zajednice i druge".

Iako je Palmer upozorio da CIK mora biti aktivno uključen, njegova uloga je ovim prijedlog zaključka svedena na puko statiranje. Dakle, ako Dragan Čović i Milorad Dodik, koji već godinu osporavaju legalnost CIK-a, procijene da članovi ove institucije trebaju biti konsultovani, tako će i biti urađeno. No, ono što je još poraznije jeste da je CIK kao glavna i ključna državna institucija zadužena za provođenje izbora, Čovićevom i Dodikovom voljom svedena na nevladin sektor.

VEZANI TEKST - BiH treba novi građanski Ustav: Čović bi izmjene Izbornog zakona koje bi reinkarnirale tzv. Herceg-Bosnu

I do sada su formirane radne grupe koje su radile na prijedlozima izmjena Izbornog zakonodavstva, i uvijek su pored državnih parlamentaraca i članova Vijeća ministara, u njen rad bili aktivno kao članovi uključeni i predstavnici CIK-a.

Također, ovim prijedlogom zaključka koji treba da usvoje državni parlamentarci, nije navedeno ni konkretno na koje se to izmjene Izbornog zakonodavstva misli, odnosno šta treba da radi ova radna grupa (npr. presude iz Strazbura), niti je preciziran bilo kakav rok za izmjene Izbornog zakonodavstva.

Iz Zastupničkog doma u ovu radnu grupu imenuju se Snježana Novaković-Bursać, Alma Čolo i Borjana Krišto, a iz Doma naroda Bariša Čolak, Sredoje Nović i Munib Jusufović, dok se još ne zna koga će predložiti Vijeće ministara BiH.  

- Mislim da nije dobro da se radi izmjena Izbornog zakona bez CIK-a. Pročitala sam da je Matthew Palmer rekao liderima da nema pregovora oko članstva CIK-a u ovoj radnoj grupi, i da oni moraju biti zastupljeni. Ja ću svakako to problematizirati na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH jer smatram da nije dobro iz ovog procesa isključiti onoga ko provodi izbore – kazala je za Faktor zastupnica SDA Alma Čolo.

Podsjećamo, i američki ambasador u BiH Eric Nelson prije nekoliko dana je  na konferenciji "Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini" koja je održana u Neumu, govoreći o promjenama Izbornog zakona, naglasio da se mora učiniti da svi građani imaju jednaka prava.

Još jednom potcrtao je da "SAD podržava izmjene Izbornog zakona radi unapređenja integriteta izbornog procesa i rješavanja predmeta po presudama Ustavnog suda, uključujući i predmet Ljubić".

- Međutim, izmjene Izbornog zakona same po sebi nisu dovoljne. SAD podržava i postepenu, smislenu izbornu reformu koja mora uključivati i ograničenu ustavnu reformu radi provedbe različitih presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje predugo čekaju na provedbu, uključujući i presudu u predmetu Sejdić-Finci – istakao je Nelson, te još jednom pozvao da se u izmjene Izbornog zakona uključi i CIK i smatra da je to neophodno učiniti.

VEZANI TEKST - Čovićevi jadi pred članicama Vijeća sigurnosti: Pucnjevi u prazno, CIK je i legitiman i legalan

Od marta prošle godine, kada su iz CIK-a smijenjena dva člana koja je kontrolirao Dodik, te jedan Čovićev igrač, ovaj dvojac krenuo je u rušenje institucije zadužene za provođenje izbora. Pokušali su blokiranjem usvajanja budžeta odgoditi održavanja prošlogodišnjih lokalnih izbora, potom izbora u Mostaru. 

Dodik je u maju prošle godine kazao kako su on i Čović na sastanku u Istočnom Sarajevu razgovarali o navodnim zloupotrebama prilikom izbora članova Centralne izborne komisije i konstatovali da postoje sredstva za održavanje izbora.

- Nije ispoštovan konkurs za izbore CIK-a, nije poštovana situacija da se biraju oni koji nisu politički angažovani. CIK ne može raspisati izbore dok se ne implementiraju posljednji rezultati izbora. To nije urađeno u Federaciji BiH - rekao je Dodik.

Identičnog stava bio je, a i danas je Čović. CIK je nezakonit, ispolitizirano tijelo.

- Upozoravamo i skrećemo pozornost već mjesecima da je Centralna izborna komisija, kada je u pitanju njen trenutni sastav, duboko ispolitizirano tijelo koje ne može ispunjavati svrhu zbog koje ova institucija i postoji - kazao je predsjednik HDZBiH.

Čović je pokušao i u novembru prošle godine diskreditirati CIK, u govoru pred članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, no to mu nije pošlo za rukom. 

Podsjećamo, podršku u radu Centralnoj izbornoj komisiji dali su Vijeće za implementaciju mira (PIC), Ured visokog predstavnika (OHR), Misija OSCE-a u BiH, američki ambasador u BiH Eric Nelson, uz poruke da se institucija CIK-a mora poštovati, bez obzira na to ko tamo sjedi, te da je osnovna zadaća CIK-a da organizira i provede izbore u skladu sa demokratskim i zakonskim procedurama.