Kao dio Evropskog Zelenog dogovora, sa Evropskim zakonom o klimi, EU je sebi kao obavezujući cilj postavio postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a koji zahtijeva da se trenutni nivoi emisije gasova staklene bašte značajno smanje u narednim decenijama. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU je podigao svoju klimatsku ambiciju za 2030, obavezujući se da će smanjiti emisije za najmanje 55 posto do 2030. godine.

U julu 2021. godine, Evropska komisija je predstavila prvu seriju usvojenih dokumenata u okviru paketa "Spremni za 55". Paket sadrži zakonske prijedloge za reviziju cjelokupnog klimatskog i energetskog okvira EU 2030, uključujući zakonodavstvo o podjeli napora, korištenju zemljišta i šumarstvu, obnovljivoj energiji, energetskoj efikasnosti, emisionim standardima za nove automobile i kombije, kao i Direktivu o oporezivanju energije.

U smeću je novac

- Vanjskotrgovinska komora BiH uključila se u projekte cirkularne ekonomije i tekućeg vodika, te proizvodnji i skladištenju viškova električne energije. BiH je 2021. godine imala suficit u proizvodnji električne energije i izvezli smo struje u vrijednosti od 800 miliona maraka. Mi nemamo više velikih proizvodnih giganata koji bi mogli potrošiti toliku energiju, nemamo ni velikog udjela u izvorima obnovljive energije, niti imamo previše energije koja se proizvodi iz plina u BiH - pojašnjava za Faktor Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Naš sagovornik ukazao je na neke činjenice koje nam pogoduju za proizvodnju zelene energije.

- Imamo jedan nesrazmjerno veliki potencijal, to je smeće! Milijardu kilograma godišnje završi u rijekama i na nekim divljim deponijama u BiH. Od tih milijardu kilograma može se napraviti velika količina biomase iz koje se može proizvoditi plin. Međutim, vlade entiteta još nisu napravile pravila na koji zakonski način se to može proizvoditi. BiH nema ni pravilnik o uništavanju automobilskih guma, koje se bacaju po rijekama i potocima ili odlažu na divlje deponije. Nemamo ni pravilnik o uništavanju ni životinjskog otpada. Mrtve životinje kopaju gdje ko stigne, bacaju se kosti što može izazvati razne vrste zaraze. To su samo neka razmišljanja o otpadu kao energentu budućnosti, odnosno otpad je sirovina i to se može iskoristiti uz minimalna ulaganja - poručuje predsjednik VTKBiH.

U Bosni i Hercegovini po evropskim standardima mora se što prije krenuti sa dekarbonizacijom, što znači da će se sve manje struje proizvoditi od uglja.

- To znači da će najveći zagađivači u proizvodnji aluminija, čelika, mineralnih đubriva morati proizvoditi uz pomoć zelene energije. Ukoliko nastave proizvodnju na tradicionalan način, odnosno koriste struje od uglja, plaćat će prilikom izvoza porez  jer nije proizveden na bazi zelene energije i nama propada izvoz. Dakle, nećemo više biti konkurentni u izvozu aluminija, čelika, mineralnih đubriva, gdje smo postigli izvanredne rezultate. BiH mora krenuti sa proizvodnjom spomenutih proizvoda uz pomoć zelene energije, bar da krenemo sa pilot projektom i da koristimo tekući vodik, plin iz spomenutih biomasa – kaže Vuković.

Ko će uložiti novac?

- Postoje intencije da se u proizvodnji zelene energije pojave i strani investitori, ali bilo bi bolje da to urade domaći investitori. U proizvodnju zelene energije mogao bi se ubaciti i Arcelor Mittal iz Zenice. Umjesto da izvlači svoju dobit iz Bosne i Hercegovine trebao bi da uloži dobit u proizvodnju zelene energije kako bi njegova kvota izvoza na tržište EU-a sa dva posto popela se malo više. Ulaganje u zelenu energiju Mittalu bi se za pet godina isplatilo. Poneki proizvođači već ulažu u zelenu energiju, kao što su novi vlasnici mostarskog aluminija. Oni ulažu u solarnu elektranu snage 60 megavata. I Feal u Širokom Brijegu pravi drugi veliki vjetropark za svoje potrebe. Oni svoju dobit ulažu u razvoj. Nama su potrebni domaći investitori koji će ulagati u zelenu energiju, ali moramo im objasniti da će sa oplemenjenom energijom imati veće tržište i izvoz i otvarati nova radna mjesta – ističe Vuković.

Evropska pravila

Prvi rok za proizvodnju zelene energije je 2030, a drugi je 2040. godina. Prvih pet do deset proizvoda morat će se proizvoditi uz pomoć zelene energije 2030. godine, a do 2040. godine trebalo bi da nestane karbon energije, pravila su Evropske unije.

- Proizvođači su svjesni da bez zelene energije neće moći izvoziti. Trenutno izvoz BiH u Evropsku uniju iznosi 72 posto. Ako bi izvoz pao samo za pet posto, to bi značilo 10 hiljada radnih mjesta manje. Kompletnu legislativu morat će razraditi državne, entiteske i kantonalne institucije. Bosna i Hercegovina ima prirodne uvjete za izgradnju hidropotencijala, vejtra i sunčevog potencijala da zadovoljimo naše potrebe. Mi ne ovisimo o ruskom plinu kada je u pitanju industrija jer plin nam je potreban samo za grijanje. Ako koristimo biomasu iz smeća, onda nam ne treba ni ruski plin. Uskoro ćemo morati kupovati samo električne automobile. Baterija električnog automobila ima vijek trajanja od pet do deset godina. Poslije toga se baterija mora negdje odložiti. Zato moramo napraviti mjesto gdje ćemo odlagati ove baterije. Zbrinjavanje ovog otpada bit će veliki biznis u kojem će raditi veliki broj radnika – zaključuje dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.