Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) objavila je danas ažuriranu listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom (siva lista), na kojoj su se, uz niz drugih država, sada našle i BiH i Irak.

Prema saopćenju FATF-a, riječ je o tzv. sivoj listi na koju se stavljaju zemlje koje imaju strateške nedostatke u sistemima za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, ali koje su se obavezale da će te nedostatke otkloniti u dogovorenim rokovima i uz pojačan nadzor.

FATF u izvještaju za Bosnu i Hercegovinu navodi:

U junu 2026. godine Bosna i Hercegovina preuzela je političku obavezu na visokom nivou da će, u saradnji s FATF-om i MONEYVAL-om, raditi na jačanju učinkovitosti svog sustava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT).

Od usvajanja Izvještaja o uzajamnoj evaluaciji (MER) u decembru 2024. godine, Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak u provedbi preporučenih mjera iz izvještaja, uključujući izradu sveobuhvatne AML/CFT strategije, razvoj smjernica za finansijske institucije i određene nefinansijske obveznike (DNFBP) o njihovim AML/CFT obavezama te unapređenje razmjene i korištenja finansijsko-obavještajnih podataka.

Bosna i Hercegovina nastavit će saradnju s FATF-om na provedbi Akcijskog plana, s ciljem:

- daljnjeg produbljivanja razumijevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma;

- usvajanja politika koje će osigurati sistemsko korištenje međunarodne saradnje;

- jačanja razumijevanja rizika od pranja novca i finansiranja terorizma kod nadzornih tijela za notare, osiguravanja dosljednog AML/CFT nadzora nad DNFBP sektorom te izricanja proporcionalnih, odvraćajućih i učinkovitih sankcija bankarskom sektoru;

- osiguravanja pravovremene dostupnosti tačnih i ažuriranih osnovnih podataka o pravnim osobama i podataka o stvarnom vlasništvu;

- pružanja ciljane povratne informacije o kvalitetu izvještaja o sumnjivim transakcijama (STR);

- dokazivanja povećanja broja istraga i krivičnih progona za krivična djela pranja novca;

- dokazivanja da se za kršenja posebnih režima prijave prijenosa gotovine preko granice primjenjuju učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije;

- dokazivanja proaktivnog postupanja u predmetima finansiranja terorizma te pojašnjenja tumačenja krivičnog djela finansiranja terorizma;

- osiguravanja da nadzorna tijela mogu primjenjivati puni raspon učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za kršenja obaveza vezanih uz ciljane finansijske sankcije (TFS) u području finansiranja proliferacije i finansiranja terorizma, saopćilo je Ministarstvo sigurnosti BiH.

Kako je za Faktor ranije pojasnio Dženan Đonlagić, član Komisije za finansije i buždet i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, siva lista znači da će svi novčani tokovi u zemlji i sa inostranstvom biti pod većom kontrolom zbog rizika od pranja novca.

To će se sve odraziti konkretno na građane, banke, privredu i platni promet. Bit će otežan unutrašnji i međunarodni platni promet. Provjere novčanih transakcija duže, rigoroznije, dodatna dokumentacija, rast troškova. Konkretno, slanje novca naših ljudi iz inostranstva prema Bosni i Hercegovini može biti skuplje i dugotrajnije. 

Može doći do poskupljenja kredita, naknada, troškova, kao i do rasta kamatnih stopa.

Kao posljedica svega, dobit ćemo pad investicija, pad agregatne potrošnje što onda neminovno dovodi do usporavanja ili pada ekonomskog rasta, koji ionako nije dovoljan.

Također, reputacijski rizik zemlje će biti veći. Uz inflaciju troškova koja raste iz dana u dan, usporavanje ekonomskog rasta, dolazimo do moguće stagflacije.