Borjana Krišto je 7. decembra 2016. godine, tada kao druga zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne podnijela Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi člana 78. stavova 3, 4 i 5 Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH.

- U obrazloženju svog zahtjeva, pozvala se na neusklađenost navedenih članova s pojedinim odredbama Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP).

Zanimljivo je da, u svojstvu predsjedavajuće Vijeća ministra BiH i osobe koja predsjedava Izvršno-obavještajnim odborom niti jednom izjavom ili mjerom nije iskazala interes za izmjene Zakona o OSABiH, koje je toliko gorljivo zastupala u vrijeme svog zastupničkog mandata – navode iz Centra za sigurnosne studije.

Naglašavaju da je u svojstvu predsjedavajuće Vijeća ministara, u skladu sa Zakonom o OSA-i, između ostalog nadležna da vrši nadzor nad radom OSABiH i osigurava zakonitost nad njenim radom.

-  Ne ulazeći u razloge radi kojih državni parlament, ni nakon skoro sedam godina, nije ispunio svoju obavezu po predmetnoj odluci Ustavnog suda BiH, intrigantno je da predsjedavajuća Krišto, kao pravnica, nije sa svoje funkcije pokrenula mjere za izmjene Zakona o OSABiH. Ustavni sud BiH, na sreću, nije stavio van snage pomenute odredbe Zakona, iako je to nagovijestio svojom odlukom - podsjećaju iz Centra i naglašavaju:

- Isto bi posljedično moglo uzrokovati podrivanje sigurnosti i zaštite ustavnog poretka, proglašavanjem neustavnim svih aktivnosti OSA-e koje se odnose na prikupljanje tajnih podataka u trajanju dužem od 60 dana, ali i odobravanje mjera tajnog prikupljanja podataka generalnom direktoru OSA-e od predsjedavajućeg Vijeća ministara, ukoliko bi odgađanje moglo uzrokovati nepopravljivu štetu po sigurnost BiH.