Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar za Faktor je govorio šta porodice koje su pogođene poplavama i klizištima 3. oktobra ove godine mogu očekivati od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koje su obaveze lokalnih zajednica i da li one rade dobro svoj posao kako bi se što prije pomoglo ovim ljudima.

Govorio je i kada bi se mogla očekivati gradnja kuća, stanova za one koji su ostali bez krova nad glavom, kada bi mogli dobiti ključeve u ruke.

Nezapamćenim poplavama i klizištima bili su pogođeni Donja Jablanica, Konjic, dio Mostara, Fojnica, Kiseljak, Kreševo i Vareš.

Najprije smo ministra Dizdara pitali da li lokalne zajednice dobro rade svoj posao jer Ministarstvo, odnosno, Vlada FBiH još sa terena nisu dobili potrebne informacije. Da li lokalne zajednice znaju gdje su smještene unesrećene porodice.

- Dobro bi bilo zatražiti izvještaj i od kantonalnih vlasti kao i drugih nivoa, da se vidi šta su oni uradili, koje su mjere poduzeli iz svojih nadležnosti. Naravno, ovo je pitanje u kojem svi moramo biti zajedno, ne smije se politizirati. Ne prebacujem ništa lokalnim zajednicama, u komunikaciji sam sa svim načelnicima i gradonačelnicima.

Oni imaju užasne probleme na terenu koje nije nimalo jednostavno riješiti ali svi znamo da ne može doći ovo ministarstvo ili Federalna vlada zakopati u Jablanici temelje za gradnju objekata. Moramo dobiti konkretne informacije lokalnih zajednica, koje su lokacije, gdje ćemo raditi i graditi, imamo li građevinske dozvole, koji je broj domaćinstava, koliki je broj članova domaćinstava, kome gradimo kuću a kome stan - govori Dizdar.

Kaže kako su priredili upitnik i dostavili lokalnim zajednicama sa svim informacijama koje su im potrebne.

- Ali nismo dobili povratnu informaciju. Pričao sam i sa gradonačelnikom Konjica gdje su oni uputili određene zaključke prema lokalnom stanovništvu i samo od dva domaćinstva su dobili odgovore - kaže Dizdar.

Upitali smo gdje bi se gradili stanovi za unesrećene u Jablanici.

- U Jablanici ima lokacija u naselju Gornja Kolonija gdje je Ministarstvo već pravilo objekte kolektivnog smještaja i već sada postoji mogućnost da se tu izgrade dvije zgrade. Sada je do Općine da nam dostavi informacije da li ljudi žele da dođu u zgradu ili da se vrate u prijašnje mjesto stanovanja.

Imali smo situaciju da su se određeni ljudi premišljali žele li se vratiti na prijašnje lokacije ili ići na nove. Imamo projekte i za kuće i za zgrade.

Prosječna cijena kuće koja bi se gradila bila bi 55.000 eura ovisno o broju članova domaćinstva a stana do 65.000 eura. Imamo spremne projekte, stručne osobe, možemo uraditi i geomehanička istraživanja ako od općine dobijemo konkretne lokacije na kojima je planirana izgradnja - kaže Dizdar.

Osvrnuo se na pitanje koliko je potrebno vremena od planiranja do useljenja.

- Što se tiče nas, implementiranje bi bilo u nekoliko faza. Prva je pripremne aktivnosti za izgradnju, izbor korisnika i definisanje tipa stambenog objekta. Zatim, odabir lokacije, jedino općine mogu to raditi i ide potpisivanje sporazuma između korisnika i općine i ta faza bi se mogla završiti u roku od 30 dana. Druga faza je objava javne nabavke i uporedo s tim da nam gradovi ishoduju sve potrebne saglasnosti i dozvole i njeno trajanje može biti nekih 40 dana sa potpisivanjem ugovora za izvođenje radova.

Treća je izgradnja objekata što bi trajalo do 150 dana za sve lokacije. Okvirno do 70 stambenih jedinica za ljude čiji su objekti potpuno uništeni. Još nismo od lokalih zajednica dobili potpune podatke - govori Dizdar i dodaje:

- Četvrta faza je rješavanje priključaka od lokalnih zajednica, vodovodna mreža, elektrifikacija... to bi se moglo završiti za 40 dana i predati ključeve budućim korisnicima, dakle u ljeto. Mi bismo voljeli da možemo to sve za dan uraditi, ali ne možemo.

Upitali smo šta će u međuvremenu biti sa porodicama pogođenim kataklizmom.

- Oni neće biti ostavljeni. Danas sam razgovarao sa premijerom (Nermin Nikšić, op. a.) o novim načinima podrške unesrećenima dok se ne riješi njihovo stambeno pitanje. Planiramo i novu liniju podrške poduzetnicima koji su pogođeni. Mislim da ćemo poduzeti niz mjera razumijevajući da im je prioritet obnova njihovih kuća ili izgradnja novih - kazao je Dizdar.

Govoreći o šteti koju su načinile poplave i klizišta 3. oktobra, kazao je da su preliminarni podaci pokazali da se radi o 300 miliona KM od toga otprilike 170 miliona KM otpada na objekte.