U Bosni i Hercegovini sve više djece ima neki od poremećaja u radu štitne žlijezde. Problemi se sve ćešće javljaju kod djece predškolskog i školskog uzrasta.

Dobra granica se spušta, što ranije nije bio slučaj.

Šta je razlog i okidač ove pojave objasnio nam je endokrinolog dr. Milan Grubor.

- To je jedno novo stanje u kojem se mi nalazimo kao društvo. Ranije nismo imali toliku incidencu pojave oboljenja štitne žlijzde. Razlozi su razni. Osnovni razlozi zašto se bolesti štitnjače pojavlju jeste nepravilna ishrana djece, izloženost glutenu, gojaznost djece u predškolskoj i školskoj dobi. U školama imamo aparate za slatkiše. Djeca unose previše glutena, koji se nalazi u bijelom brašnu, lepinama, pitama, a gluten utječe na pojavu oboljenja Hašimoto tireoditis i usporena štitnjača.

Ralzor za povećan broj oboljele djece je nezdrav život, nepravilna ishrana, nebiga o djeci. To je nešto što je nama donijelo moderno doba – kaže doktor Grubor.

U modernom društvu, gdje su djeca uglavnom "na mobitelima", tabletima, laptopima, a gdje je igranje vani zamijenio Netflix i grickalice, teško je djetetu od malena stvarati zdrave navike.

No, prevencija je jako bitna i u nju se moramo uključiti svi, od roditelja, do nastavnika, profesora i viših istanci. 

- Prevencija mora početi već od ranog uzrasta. U vrtićima i obdaništima neophodna je edukacija o zdravoj ishrani, da se djeca nauče šta je zdravo, a šta nije zdravo.

Treba da razvijemo svijest kod djece da ne kupuju slatkiše na velikom odmoru i da uzimaju zdravu ishranu. U osnovnim školama također treba uvesti edukaciju o zdravoj ishrani.

Trebamo razvijati našu domaću proizvodnju, obezbijediti našim domaćim proizvođačima i poljoprivrednim gazdinstvima pristup tržištu, da djeca u gradovima mogu da dođu do zdravih jaja, domaće piletine, nehormonalnih jela, da ne koriste kečap, hranu punu aditiva. Ima tu dosta detalja koji su neophodni da bi se djeci razvila svijest o zdravoj ishrani, te na taj način izbjegla oboljenja koje imamo – kaže doktor Grubor.

Također dodaje da su najnovija istraživanja pokazala da je doručak sat vremena nakon ustajanja mnogo važan za razvoj i normalno funkcionisanje sistema, naročito endokrinološkog. Zato u staro vrijeme nije bilo toliko gojaznosti. Ako se sjetimo naših predaka, oni su ustajali, jeli i išli da rade fizičke poslove. A mi smo posljednih 30 godina naglo postali gojazno društvo.

Zanimalo nas je koje su posljedice ako dijete dobije neki poremećaj u radu štitne žlijezde, odnosno šta se s organizmom dešava kasnije, u odrasloj, zrelijoj dobi.

- Posljedice mogu biti razne. Najgora moguća posljedica je da se štitnjača mora potpuno ukloniti. Ako imate Hašimoto godinama, to dovodi do čestih upala štitnjače, usporenog rada i ostalog. Zato je jako bitno već u fazi bolesti uvesti bezglutensku ishranu i smanjiti unos laktoze, da ostane samo jogurt i kefir.

Ta ogromna incidenca pojave oboljenja može završiti operacijama, pojavom dobroćudnih ili zloćudnih nodusa. Tako da su rana oboljenja štitnjače jako opasna.

Statistika kaže da preko 50 posto stanovništva ima promjenu na štitnjači. Samo one veće od jednog centimetra se prate. Štitnjača je jedan organ koji nas štiti, koji jako reaguje na stres, i kad se on vrlo rano načne onda je to problem kroz čitav život – zaključuje za Faktor endokrinolog dr. Milan Grubor.